Bez obzira na to kad je počela reforma, bez obzira na ova političkaprepucavanja, bez obzira na to što smo po rezultatima blizu Austriji i Italiji i Švicarskoj ovo je istraživanje otkrilo nešto zabrinjavajuće.
Čak ni osnovnu razinu čitalačke pismenosti nema petina naših učenika dok osnovnu razinu matematičkepismenosti nema trećina učenika. To znači da ono što su naučili ne mogu primijeniti u stvarnosti i da ne razumiju tekst koji su pročitali što znači da osnovne matematičke operacije ne mogu prenijeti u stvaran život i recimo izračunati površinu stana.
VEZANE VIJESTI:
- Hrvatski učenici imali ispodprosječne rezultate: 'Mi se s tim ne susrećemo u školi...'
- Hrvatski učenici znatno ispod prosjeka: iz škola izlaze bez osnovnih obrazovnih kompetencija
I odrasli imaju problema sa pitanjima iz PISA testova
Konkretno to nije znalo 64% učenika. Ako su nam petnaestogodišnjaci na PISA testovima ispod prosjeka red je provjeriti kako bi ista pitanja riješili odrasli pa je tako Želimiru iz Zagreba prikazana grafika pomoću koje treba zaključiti je li došlo do ogromnog porasta u broju pljački od 1998. do 1999. Želimir je odgovorio da misli da je, a na pitanje zašto to misli odgovara da je to zato što svi političari kradu. Na pitanje novinara da obrati pažnju na grafiku,Želimir odgovara da ne zna.
"Po ovoj grafici je. Po grafici je", odgovara Mladen iz Zagreba no kada mu je rečeno da pogleda brojke kaže: "Pa onda nije.. pa da, nije".
"Porastao je ali vrlo malo", konačno dobivamo točan odgovor od Kristine iz Zagreba. Dok je 1998. bilo 508 pljački, 1999. godine bilo je 516 pljački što je porast od samo 1,5%. Djeca su to iz grafike trebala iščitati.
Drugo je pitanje o tlocrtu stana na koje odgovor nije znalo čak
64% djece.
"Prostoriju po prostoriju, jer nije kockasta, i onda bi
zbrojila", odgovara Sabina iz Zagreba dok
Suada pita: "Što da se izračuna? Dvije dužine i
dvije širine i to je to!".
Točan odgovor se dobije tako da se zbroji površina jednog pravokutnika s površinom drugog pravokutnika, točnije dužina i širina stana plus dužina i širina lože.
Neslavni rezultati PISA testova kojima se ispitivala čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost, pokazuju da djeca u Hrvatskoj nisu dobra u kritičkom razmišljanju i primjeni naučenog znanja u praksi.
Naš sustav nije dovoljno dobar
"Ja bih radi ovoga prozvao Dan žalosti, sazvao bih hitnu sjednicu Sabora i cijelu Vladu bih zatvorio u ono što se popularno kaže klauzura, a to znači da ih ne bi puštao vani sve dok se ne osmisle mjere kako da ovo preokrenemo u roku tri godine", izjavio je znanstvenik Ivica Puljak.
Testove je rješavalo 600 tisuća učenika iz 79 zemalja, u svim domenama uvjerljivo prednjače azijske zemlje, a najbolje plasirana europska zemlja je Estonija. No, sporno je što iste testove rješavaju djeca različitih socijalnih i kulturoloških pozadina, što može utjecati na njihovo usvajanje znanja.
"To je samo jedan od načina, ima i drugih načina, ali uglavnom svi načini ocjenjivanja koji su neovisni i vanjski su načini ocjenjivanja i govore o tome da naš sustav nije dobar i da nam rezultati nisu dobri", rekao je znanstvenik Ivica Puljak.
Idući PISA test hrvatski će školarci pisati 2021., kada bi kurikularna reforma već mogla dati neke rezultate. Čeka se, dakle, pomak nabolje.
