Porast ukupnih depozita banaka je isključivo posljedica rasta depozitnog novca na transakcijskim računima, tekućim i žiro, dok iznos štednih i oročenih depozita pada: uz pad od 3 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem srpnja iznosili 193,7 milijardi kuna što je najniža razina od od lipnja 2014.
Taj proces »seljenja« štednje iz oročene prema likvidnijim oblicima na transakcijskim računima posljedica je pada kamatnih stopa na depozite, koje su sve bliže nuli, no čini se da građani štednju ipak ne povlače iz bankovnog sustava, nego preferiraju njen likvidniji oblik, odnosno drže je na tekućim računima.
Držanje novca u čarapi očito još nije dominantna opcija, bez obzira na to što držanje gotovine u banci donosi gotovo nikakav prihod. Uz to, domaće banke nedavno su najavile kako nije nemoguće da u dugom roku kamatne stope na depozite prijeđu i u negativni teritorij.
To bi značilo da bi građani još i plaćali bankama da im na računima čuvaju novce, piše Novi list. Neviđena je to praksa kod nas, no vani su to već ponegdje i počelo događati. Pitanje je dakle kako će depozitari reagirati ako se to dogodi.
Uzrok ovakvim kretanjima kamata je monetarna politika eurozone, koja je vrlo ekspanzivna, toliko da se države već zadužuju uz negativne kamatnjake, odnosno kreditori im plaćaju da uzmu njihov novac.
Iako su i kamate na kredite u padu, građani još nisu te sreće: priča se naime samo o negativnim kamatama na štednju, a ne i na kredite. »Penaliziranje« štediša negativnim kamatama tema je oko koje se u eurozoni vode polemike, jer jedni tumače da banke na štediše prebacuju troškove radi vlastite profitabilnosti (s time da treba razlikovati veće deponente i korporativne klijente te manje deponente, male štediše, koji nemaju sklonost izlasku na tržište kapitala i banke su im glavni čuvari novca), dok drugi, poput primjerice Bundesbanke, smatraju da je profitabilnost važan faktor stabilnosti banaka te da se bankama ne može zabraniti da posluju profitabilno pa makar i na taj način.
I u Hrvatskoj se profitabilnost banaka poboljšala, pa je tako u prvom polugodištu bruto dobit od 3,8 milijardi kuna za deset posto veća nego u istom razdoblju lani. Dakle, iako kamate na kredite padaju, banke ipak uspiju zaraditi na razlici kamata, a sada unatoč tolikoj dobiti razmišljaju da kamate na štednju dodatno snize - u negativno.
Štediše blizu minusa
S druge strane, unatoč sklonosti držanju novca u bankama, građani očito ipak reagiraju na pad kamata. S obzirom da se i stopa inflacije kreće ispod 1 posto, kao i kamate, štediše su realno već na pozitivnoj nuli, ako ne i u minusu.
Detaljniji podaci HNB-a govore da su ukupni depoziti dakle rasli: u odnosu na lipanj veći su za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, dok su u odnosu na kraj lanjskog srpnja veći za 13,3 milijarde kuna ili 4,7 posto.
No, kako smo naveli, rast na mjesečnoj i godišnjoj razini isključivo je posljedica rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. On je dosegnuo povijesno najvišu nominalnu vrijednost od preko 99,2 milijarde kuna, čineći tako 34 posto ukupnih depozita.
Na mjesečnoj razini depozitni novac povećan je za 2,9 milijardi kuna ili 3 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju srpnja 2018. porast iznosio 16,4 milijarde kuna. Tako je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama, koji uz manja odstupanja traje od početka 2015. godine.
U istom razdoblju rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima, a analitičari Reiffeisen banke (RBA) navode kako je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.
S druge strane, kako je i istaknuto, vrijednost ukupnih štednih i oročenih depozita (u stranoj i u domaćoj valuti) je uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini pala, i to na spomenutu najnižu razinu od lipnja 2014. I dalje više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti, uglavnom u eurima.
Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva, ističu u RBA-u, dodajući da se i dalje više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi na sektor kućanstava.
''Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019. očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se značajnije promijeniti'', kažu RBA-ovi analitičari.
