U oko 13 tisuća uzoraka hrane koju je 35 laboratorija u Hrvatskoj ispitalo u 2014. godini, deset posto je bilo onih neispravnih. Radi se tek o malom dijelu ukupne hrane koja se prodaje i konzumira, ali ispitivanje ispravnosti nije i ispitivanje kvalitete i sastava. Potrošači tako ne znaju kupuju li zapravo ono što misle da kupuju. Ono što piše na deklaracijama ne mora nužno biti tako, piše Novi list.
Druga pravila za domaću i uvoznu hranu
Kada je riječ o domaćoj robi, njenu kvalitetu provjeravaju proizvođači, prerađivači i veletrgovci. Oni ispituju je li ono što piše na deklaraciji istina, ali kada je riječ o uvoznoj hrani, vrijede drukčija pravila.
'Hranu koja nam dolazi iz zemalja izvan EU-a, dakle trećih zemalja, kontrolira se samo na mikrobiološke parametre i zdravstvenu ispravnost, a ono što stiže iz EU-a niti na to, tek u vrlo malom broju, jer se poštuje načelo sljedivosti po kojem tamošnji proizvođač provodi kontrole i jamči da je njegov proizvod zdravstveno ispravan. Kvaliteta se pak ne kontrolira ni u slučaju trećih zemalja, niti onoga što stiže iz EU-a. Svu bi robu trebalo tretirati jednako, pa da i ono što nam dolazi iz EU-a, kao i trećih zemalja, bude jednako provjeravano kao i domaći proizvod, po svim parametrima', rekao je šef Euroinspekt Croatiakontrole, laboratorija za analizu hrane, Ivo Delonga, prenosi Novi list.
Za primjer Delonga navodi izvoz hrvatskog brašna u Italiju. Talijani od naših proizvođača traže mikrobiološku analizu i analizu zdravstvene ispravnosti i kvalitete kako bi svojim kupcima ponudili provjeren proizvod, no to nije slučaj i s druge strane. Hrvatska, primjerice, ne traži sve to kada uvozi tjesteninu iz Italije.
Kao dodatan problem Delonga navodi i nepovezanost svih inspekcija nadležnih za hranu. Sanitarna, fitosanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija rascjepkane su po različitim ministarstvima, ne zna se tko je točno za što nadležan pa dolazi do nesporazuma i problema.
Uvozimo li iz trećih zemalja, primjerice Srbije ili BiH, proizvod mora na kontrolu zdravstvene ispravnosti, ali ako taj isti proizvod stigne preko mađarskih distributera, to neće biti slučaj jer je Mađarska članica Europske unije.
U posljednje se vrijeme postavlja pitanje kvalitete mlijeka, točnije, radi li se doista o pravom mlijeku, onom razrijeđenom vodom ili pak mlijeku u prahu. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je skore strože kontrole kada je o tome riječ.
Manipulacije kojih nismo ni svjesni
Manipulacija ima još: kupujemo li u trgovinama zaista kvalitetan med ili nadomjestak, je li lignja stvarno lignja ili nešto drugo, a je li smrznuta riba zaista ona koja je predstavljena na deklaraciji ili tek jeftina zamjenska riba koja se prodaje po cijeni one kvalitetne? Nije rijetkost da se, primjerice, konjetina prodaje kao skupa govedina, kolja umjesto bakalara, a svinjske tripice umjesto kolutića lignji. Često se kod šunke ili lungića ne može utvrditi od kakvog su točno mesa napravljeni i je li to uopće meso. Kada je riječ o salamama, hrenovkama i paštetama, već je poznato da je u njima 'tko zna što', a i mliječni proizvodi su sumnjivi jer nije rijetkost da se sirevi prave od drugih mliječnih proizvoda kojima je već istekao rok trajanja. Ponovno se termički obrađuju i prodaju kao nov proizvod. Uz malo aditiva, šećera i aroma, sve se prikriva.
Već je poznato i da se kesten pireu često dodaje pasirani grah, mesu kolagen i voda kako bi bilo veće, a maslinovom ulju klorofil kako bi bilo zelene boje, zbog toga što ga se razrjeđuje drugim uljima.
Skupine organiziranog kriminala u Europi zarađuju na krivotvorenju hrane, a Europol procjenjuje da je u EU-u takvih grupa čak više od 3600. Krivotvorenje meda je, primjerice, moguće detektirati samo DNK analizom, ali postoji i način na koji možete utvrditi jeste li kupili lažni med.
Ako malo meda stavite na papirnati ručnik, možete vidjeti radi li se o takvom razrijeđenom medu. Takav će lakše probiti papirnati ručnik zbog veće količine vode, dok pravi med neće.
Na još jedan način možete otkriti jeste li kupili pravi med ili nadomjestak: stavite žlicu meda u vodu. Ako potone na dno, znači da je pravi, a ako se počne otapati, imate lažni med.
