U emisiji Hrvatskog radija "S Markova trga", Bebić nije odgovorio na pitanje članu udruge "More je kopno" koja je prikupila 203 tisuće potpisa na peticiji za pokretanje referenduma oko podjele teritorija u Piranskom zaljevu, zašto to nije dovoljno za referendum i je li u Hrvatskoj referendum uopće dozvoljen te boje li se hrvatski političari naroda.
"Nije da ne smijemo raspisati referendum, postoji zakonska procedura, iako su malo teško regulirani uvjeti za referendum. Trebali bi preispitati te odredbe. Sve dosadašnje inicijative nisu udovoljile kriterijima", kaže Bebić.
Što se tiče izmjena Ustava kojima će se ograničiti broj biračkih mjesta u inozemstvu i broj zastupnika iz dijaspore na tri, kaže da "nikad sa kompromisima nije svak' jednako i u punini zadovoljan. To je minimum, mene više zabrinjava da se na ovaj način ograniči pravo glasovanja", te pojasnio kako smatra da je to pravo ugroženo po sljedećem principu:
"To je k'o kad vam netko kaže da imate pravo ići u Ameriku, a nemate ni novaca, ni putovnicu!"
Rezovi u budžetu koje provodi Vlada, nada se Bebić, svrstat će Hrvatsku u grupu zemalja kojima je deficit "ispod tri posto". Branitelji, smatra on, trebaju biti zadnji od kojih će se uzimati, "ali moraju biti spremni, to su teške odluke. Nisu kalkulirali kada je bilo najvažnije pa neće ni sada kad treba sudjelovati u ovim restrikcijama", kaže on.
S obzirom da je Mađarska smanjila broj zastupnika u parlamentu za gotovo 200, Bebiću je postavljeno pitanje postoje li šanse da se to u Hrvatskoj dogodi.
"Osobno mislim da ne odstupamo u tom pogledu negativno, no smatram da bi mogli racionalnije. 100 do 120 zastupnika bi bilo optimalno. Vjerojatno će se pojaviti takve inicijative, ali to tek bi se moglo realizirati u sljedećem sazivu", kaže Bebić.
Pozvao je sindikate na razgovor u saborski klub HDZ-a kako bi porazgovarali oko sukoba s Vladom u Gospodarsko-socijalnom vijeću i poručio im da se "ne može svatko ušančiti u svoje stavove", nego moraju surađivati s Vladom i poslodavcima.
"Danas nije vrijeme za povećanje radničkih prava, mada ih nikada dosta", kaže Bebić. Vezano za suspenziju prava iz kolektivnih ugovora u trenutku njegova isteka, što se pokušalo "podvaliti" sindikatima Bebić iznosi sljedeće mišljenje: "ne možete se pozivati na nešto što je netko rekao prije pet ili tri godine. Nismo računali na krizu. To mogu biti i posljedice lošeg vođenja vlade, poslovanja, marketinga u nekim firmama, ali i svjetske krize".
Poručio je i sindikatima da "ako se oni ustanu, ovih dvoje (Vlada i poslodavci) će se dogovorit'. Nema rješenja bez popuštanja".
Upitan o postojanju Agencije za javno-privatno partnerstvo koja je samo jedna u nizu skupih državnih agencija, a napravila je u dvije godine dva projekta, predsjednik Sabora objašnjava kako se jedno vrijeme smatralo da je za sve poslove nužno osnovati agenciju:
"Razmnožile su se. Sada neke imaju sadržaj rada, a neke su postale karikature ono što smo htjeli postići". Smatra da ih treba "zakonskim odredbama dovesti u red", ali i da je to stvar Vlade.
Najavio je i da će se uskoro znati tko je njegov glasnogovornik. Na natječaj se javilo 18 kandidata, a javnost je "iznimno senzibilizirana, jer nikada nije postojao ovakav interes za mesto glasnogovornika".
Prethodni članci:
arti-201005240302006 arti-201005240421006
