ČETIRI MASOVKE ČETVRTOG VALA /

Vrhunac epidemije, stručnjak pojašnjava kakve će biti posljedice i što nas čeka: 'Vrlo je jednostavno...'

Image
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL, Davor Javorović/PIXSELL, Marko Prpić/PIXSELL

Nakon utakmice Vatrenih, Jadranskog derbija, obljetnice pada Vukovara i velikog prosvjeda što će se dogoditi s epidemijom? Za Net.hr govori imunolog dr. Zlatko Trobonjača

23.11.2021.
11:43
Sanjin Strukić/PIXSELL, Davor Javorović/PIXSELL, Marko Prpić/PIXSELL
VOYO logo

Hrvatska je na vrhuncu četvrtog vala pandemije koronavirusa, broj zaraženih u danima kada ima mnogo testiranja nerijetko prelazi 7000, a jučer smo imali i najveći broj umrlih - njih čak 73. U javnosti se raspravlja o široj uporabi covid potvrda, neke europske države vraćaju se 'lockdownu', a s druge strane u proteklim tjednima se u Hrvatskoj održalo nekoliko događaja na kojima su bili deseci tisuća ljudi.

Tijekom utakmice na kojoj su Vatreni protiv Rusa izborili Svjetsko nogometno prvenstvo na Poljudu je 14. studenoga bilo više od 30.000 gledatelja, na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru četiri dana kasnije također su se okupili deseci tisuća ljudi, kao što je velika masa bila ove subote i na zagrebačkom Trgu bana Jelačića tijekom prosvjeda na kojem je glavni zahtjev bio ukidanje covid potvrda. U nedjelju se na Rujevici odigrao i dramatičan Jadranski derbi Rijeke i Hajduka na kojem je bilo više od 6500 gladatelja. Tako su se usred vrhunca četvrtog vala dogodila četiri velika okupljanja unutar samo osam dana od 14. do 21. studenoga. Za širenje epidemije dobro je što su sva ova događanja bila na otvorenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
POLUDI ME NJEŽNO /

Zavirite u njihov veseli svijet: Tko su Džihadi Marko i ekipa koji Hrvatsku vode u velike korona prosvjede?

Image
POLUDI ME NJEŽNO /

Zavirite u njihov veseli svijet: Tko su Džihadi Marko i ekipa koji Hrvatsku vode u velike korona prosvjede?

'Svako veće okupljanje utječe na širenje virusa'

Imunologa s Medicinskog fakulteta u Rijeci, dr. Zlatka Trobonjaču, upitali smo mogu li ti događaji na kojima je bio velik broj ljudi na jednom mjestu produžiti četvrti val i dodatno zakomplicirati već sada tešku situaciju u bolnicama iz kojih svakoga dana stižu izvještaji da su na rubu snaga i kapaciteta.

"Vrlo je jednostavno. Ako imate virus koji se prenosi respiratornim putem, i ne samo tako nego aerosolom kojega čovjek proizvodi kada kašlje, kiše, smije se, govori, viče, svako veće okupljanje, posebno ono u zatvorenim prostorima, utječe na širenje virusa", rekao je Trobonjača te dodao da će događaji na kojima je veći broj ljudi "sigurno pogodovati širenju virusa".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"No, druga stvar je da se virus puno više širi u zatvorenim, nego otvorenim prostorima", kaže Trobonjača i dodaje da je treći bitan apekt ove teme da osobe koje su cijepljene šire manje virusa. "Ako imate ulazak u određene prostore, recimo na utakmice, s covid potvrdama, odnosno imate cijepljene osobe koje dolaze na te događaje, sigurno će onda širenje virusa biti manje. No, to ne znači da širenja virusa neće biti", kazao je Trobonjača.

'Glavni cilj je spriječiti priljev ljudi u bolnice'

Na pitanje trebaju li se onda održavati takvi društveni događaji, Trobonjača kaže da se društveni događaji "moraju odvijati što je moguće više u skladu s epidemijom".

"Kada u tijeku epidemije prevlada zdravstveni aspekt, kao što je to u ovom trenutku kada je epidemija visokog intenziteta, onda treba drugačije razmišljati kako bismo spriječili, ako ništa drugo, razinu hospitalizacija i da omogućite zdravstvenom sustavu da funkcionira", rekao je Trobonjača.

"Kada smanjimo epidemiju na razinu niskog intenziteta, onda treba pustiti život da se događa jer je to potrebno zbog činjenice da ovo sve skupa traje. Vi ne možete zaustaviti život i morate pustiti ljudima da rade, sportu da se događa, glazbi da se događaju koncerti, da žive umjetnici i kulturnjaci, da učenici idu u škole i studenti na fakultete. Sve se mora događati što je moguće više, odnosno onoliko koliko epidemija dopušta", kaže Trobonjača te dodaje kako je Hrvatska država koja ima slabije epidemijske mjere od mnogih drugih zemalja i zato ga čude prosvjedi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Hrvatska ima slabije mjere od Švedske'

"Hrvatska ima slabije protuepidemijske mjere nego Švedska, iako se ta Švedska neprestano ističe kao primjer da nemaju mjere, a imaju slabiju epidemiju. To nije istina, imaju mjere i neke su bile strože nego ih je imala Hrvatska. To sigurno nije dobar primjer. Hrvatska ima relativno slabe mjere i sada ima mjere kada je epidemija vrlo visokog intenziteta i kada se mora onemogućiti priljev ljudi u bolnice", kazao je Trobonjača i dodao da se mjere moraju uvoditi kada raste broj hospitalizacija.

"Drugi način za smanjenje priljeva ljudi u bolnice je cijepljenje. No, Hrvati su izabrali protuepidemijske mjere za smanjenje hospitalizacija jer se ne žele cijepiti. Pa onda imamo covid potvrde", rekao je Trobonjača i dodao kako se ništa drugo od Stožera i vlasti nije niti moglo očekivati nego ove mjere koje sada uvode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazao je da je svojevrsan kompromis napravljen kod sportskih natjecanja jer su i na njima uvedene covid potvrde kako bi se širilo manje virusa. "Čini mi se da je to način da se sve to skupa održi čak i u uvjetima visokog intenziteta epidemije", kaže Trobonjača i dodaje da vjeruje kako će epidemiološke službe ograničiti i takva okupljanja, ako procijene da ona postaju izvori novih zaraza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike