Predsjednik Kluba zastupnika Lijevog bloka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) u utorak je u povodu tematske skupštinske sjednice o sustavu gospodarenja otpadom zakazane za 20. studenog ocijenio da Zagreb barem 10 godina kasni sa održivim sustavom gospodarenja otpadom jer je, kako smatra, to odgovaralo određenim interesnim skupinama i povezanim s kriminalnim miljeom što sada dolazi na naplatu.
Tomašević je na konferenciji za novinare rekao da je Zagreb od glavnih gradova EU zadnji po odvojenom prikupljanju otpada, dok je susjedna Ljubljana u tome prvi glavni grad u EU.
"Postavlja se logično pitanje - kako to Ljubljana može, a Zagreb ne može?", upitao se.
Istaknuo je da Zagreb na odlagalište otpada Jakuševec godišnje baci oko 150 milijuna kuna vrijednih sirovina koje bi se mogle prodati i onda financirati sustav gospodarenja otpadom, pa čak i druge komunalne usluge.
Na otpadu bi Zagreb mogao zaraditi za žičaru
Da se tako može i zaraditi pokazuju i službeni podaci Grada Zagreba gdje se vidi da je za taj, vrlo mali postotak odvojenog prikupljanja otpada, Grad Zagreb prikupio oko pet milijuna kuna, a ukoliko bi se taj postotak povećao, moglo bi se prikupiti i 150 milijuna kuna godišnje, rekao je Tomašević. To je, dodaje, otprilike "jedna sljemenska žičara godišnje" koju čekamo već zadnjih 10 godina.
Ustvrdio je kako se dosad Zagrepčanima nije olakšalo odvojeno prikupljanje otpada na "kućnom pragu" jer se cijeli sustav temelji na vrlo nepraktičnim 'zelenim otocima' koji su od kućanstava udaljeni i do 300 metara.
Uz to, sustav naplate odvoza komunalnog otpada nije prema količini otpada čime se građane ne stimulira da odvojeno prikupljaju otpad, no to se nacionalnom Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom mora promijeniti pa Grad Zagreb više nema drugu opciju osim da uvede takav sustav naplate.
Pritom se, dodaje Tomašević, cijena usluge odvoza komunalnog otpada u Zagrebu ne smije povećati jer i primjeri poput Ljubljane pokazuju da je ta uslugu pojeftinila.
Sustav naplate prema količini, podsjeća, znači i da će usluga pojeftiniti za one građane koji odvojeno prikupljaju otpad, tj. sortiraju otpad u svom kućanstvu.
Premda je nacionalni Plan gospodarenja otpadom prihvaćen u siječnju, a Uredba u svibnju, još ni danas nema odgovora na koji način Grad Zagreb namjerava uspostaviti sustav naplate prema količini otpada, upozorio je Tomašević.
Smatra da je pripremni materijal za tematsku skupštinsku sjednicu zapravo "lista isprika" i objašnjenja zbog čega Grad Zagreb još nema sustav održivog gospodarenja otpadom, plana za cjelovit sustav i zbog čega još ne zna kako primijeniti Uredbu. Nema ni načina i evidencije naplate odvoza otpada, nama jasnih tehnologija kanti za koje će se Grad odlučiti, inancijske analize sustava ni uspredbe različitih tehnologija ni plana odvoza otpada ni prijedloga cijena nove usluge odvoza otpada.
"Tako i dalje nemamo opcija o kojima možemo raspravljati, a kamoli prijedloga gotovog sustava i rješenja", rekao je Tomašević te dodao da će odluku o sustavu naplate koju je Grad Zagreb dužan donijeti, tj. Gradska skupština do kraja siječnja iduće godine, očito morati rješavati na nekoj drugoj skupštinskoj sjednici. U sljedećih nekoliko mjeseci očekuje pak raspravu o samoj odluci o sustavu naplate i odvoza otpada te o lokalnom planu gospodarenja otpadom za Grad Zagreb.
Rada Borić (Nova ljevica) rekla je da cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nema bez edukacije građana, kako bi kupovali onu ambalažu koja je razgradiva i u rinfuzi te na mljekomatima i tržnicama.
Upozorila je da je u Zagrebu zatvoreno već nekoliko tržnica, a u Sigetu se ruše posljednje kuće gdje je, uz knjižnicu, bila i tržnica te će se ondje "različitim pogodovanjem, vrlo netransparentnim" napraviti još jedan nepotreban poslovni centar. Predložila je i da Zagreb napravi 10-ak posebnih centara za ponovnu uporabu, recikliranu robu.
'Za grad' se zalaže za sustav "tri kante"
Svibor Jančić (Za grad) istaknuo je da se zalažu za poznati sustav "tri kante": u jednoj kanti bi bili suhi reciklanti - papir, metal, plastika, željezo i staklo, u drugoj kuhinjski bio-otpad, a treća kanta bi bila za mješoviti komunalni otpad. Zalažu se i da odvoz kućnog otpada bude besplatan, dok bi se naplaćivao odvoz mješovitog komunalnog otpada, i to isključivo prema količini, da građani plate onoliko otpada koliko ga proizvedu.
Mate Kapović (Radnička fronta) rekao je da u Zagrebu treba napraviti jednu veću novu kompostanu, a postojeću kompostanu na Jakuševcu treba natkriti kako bi se omogućila proizvodnja komposta i plina te smanjio smrad. Istaknuo je da se zalažu za izgradnju takozvanog MRBT postrojenja koje mehanički izvuče koliko može vrijednih sirovina iz mješovitog otpada, a zatim ostatak od 10 posto biološki stabilizira da se može koristiti kao inertan pokrov za saniranje postojećih odlagališta otpada te pokrov uz prometnice. Rekao je da se financijska sredstva za to postojenje mogu dobiti iz EU fondova.
