Kada je 2014. godine u sastavu Ministarstva financija formiran Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara (SSOPP) kolokvijalno nazvan porezni USKOK, malotko je mogao pretpostaviti da će u Hrvatskoj, zemlji premreženoj korupcijom i kriminalom, jedan takav eliotnessovski ured, stvoren s ciljem otkrivanja opranog i nelegalno stečenog novca, uspjeti s radom. Ondašnji ministar financija od kojeg je potekla inicijativa, SDP-ovac Boris Lalovac, kazao je tada da će porezni USKOK nadzirati "velike igrače" i biti središnje mjesto svih istraga o poreznim prijevarama pri čemu će surađivati s DORH-om i ostalim institucijama.
Štoviše, Lalovac je bio mišljenja da je osnivanje tog ureda pitanje nacionalne sigurnosti.
Ured je, kako je to službeno sročeno, bio ustrojen kao središnje nacionalno mjesto prikupljanja, kontrole, analitičke obrade i razmjene podataka, radi otkrivanja organiziranih poreznih prijevara i utaja osobito u međunarodnim prijevarama s PDV-om (kružne i lančane transakcije, fiktivne isporuke i sl.), otkrivanja fizičkih osoba koje posjeduju imovinu znatne vrijednosti, stečenu na nezakonit način.
Tijelo osnovano u tijesnoj suradnji sa SAD-om
Bila je to, kako su mnogi tvrdili, elitna postrojba utjerivača poreza, ekipirana od mladih, rigorozno provjernih i posebno obučenih kadrova, ustrojena uz veliku pomoć SAD-a i njihovog IRS-a (Internal Revenue Service) odnosno Službe unutarnjih prihoda pri američkom Ministarstvu financija. Osnivanjem tog ureda Hrvatska je očito preuzela ponajbolju svjetsku praksu u razotkrivanju financijskih prijevara.
"Naši su ljudi išli tamo na edukaciju. Velike i ozbiljne institucije stajale su iza toga i dale podršku tom uredu. Bilo je to vrijeme kada su državi strahovito padali prihodi od PDV-a, a ulazili smo na europsko tržište i opasnost od tzv. kružnih prijevara bila je sve veća. Zatražili smo pomoć Njemačke i Nizozemske, a tada se otvorila mogućnost suradnje s Amerikancima koji su se pokazali najpraktičnijima i dali veliku podršku", kazao nam je, ne želeći da mu spominjemo ime, jedan od ljudi koji je bio uključen u osnivanje poreznog Uskoka. U početku, u poreznom je USKOK-u radilo desetak ljudi.
Bivša šefica poreznog USKOK-a Ana Dorić Škeva
Osnovna ideja bila je da porezni USKOK bude neovisno tijelo posve lišeno utjecaja politike i sastavljeno od ponajboljih kadrova koji će bez pritisaka istraživati i otkrivati velike slučajeve poreznih prijevara. Tako je i krenulo. Na čelu s Anom Dorić Škevom porezni USKOK je do 2016. godine svojim istragama doveo do podizanja sedam kaznenih prijava protiv više desetaka okrivljenika koje se teretilo da su utajama i drugim poreznim prijevarama oštetili državu za milijardu kuna.
Najpoznatiji slučajevi bili su onaj Blaža Petrovića, osumnjičenog za utaju 15 milijuna kuna od PDV-a, zatim Zdravka Mamića protiv kojeg su nakon istrage Poreznog USKOKA-a podignute tri kaznene prijave zbog prijevara zajedno teških 226 milijuna kuna i afere "suhi led" u kojoj se bivšeg zagrebačkog pročelnika za zdravstvo Zvonimira Šostara sumnjičilo da je gradski proračun oštetio za 40 milijuna kuna.
Glasine o ukidanju poreznog USKOK-a
Svojevrsno mentorstvo i bliska suradnja sa srodnim američkim institucijama omogućila je poreznom USKOK-u efikasnost u provjeri offshore tvrtki, privatnih računa u poreznim oazama i druge istražiteljske blagodati kakvih ovdje dotad nije bilo. Govorilo se, među ostalim, da je tijesna suradnja s američkom stranom dijelom imala za zadaću i nadziranje ulaska ruskog kapitala u Hrvatsku. S vremenom su, čini se, pojedini centri moći u Hrvatskoj bili pogođeni radom SSOPP-a.
Nakon parlamentarnih izbora 2015. godine i odlaska s vlasti SDP-a i partnerskih stranaka, a time i Lalovca s čela Ministarstva financija, počeli su jačati pritisci da se porezni USKOK preustroji, na neki način ipak stavi pod šapu politike ili čak i ugasi. Navodno je upravo stoga dotadašnja načelnica Dorić Škeva u travnju 2016. dala ostavku i otišla u bankarski sektor, a za privremenog voditelja Sektora postavljen je njezin dotašanji zamjenik Paulino Lonza, čovjek kojeg je pratio glas vrsnog i nepotkupljivog poreznog policajca i kojeg je upravo stoga, iako je slovio za HDZ-ov kadar, ministar Lalovac od početka uključio u rad poreznog USKOK-a.
Ideja o ukidanju tog tijela spominjala se i za vrijeme dok je Vladu vodio Tihomir Orešković, a vladajuću stranku Tomislav Karamarko, a potom i kad je HDZ i Vladu preuzeo Andrej Plenković. Svo to vrijeme ministar financija bio je Zdravko Marić. Protiv te namjere najglasnije su ustali HDZ-ovi koalicijski partneri iz Mosta. Tadašnji ministar unutarnjih poslova iz Mostove kvote, danas šef stranke Nova politika, Vlaho Orepić, prisjeća se pokušaja da se porezni USKOK ugasi ili pacificira. On je tada predlagao da cjelokupni porezni USKOK prijeđe u MUP gdje bi mu dao odriješene ruke da nastavi s radom.
"Sjećam se da je tamo bilo desetak vrlo stručnih ljudi i moja je ideja bila da, ako ne mogu samostalno djelovati, osnujemo jednu organizacijsku cjelinu u MUP-u koja bi se bavila gospodarskim kriminalom, kao oblikom kriminala koji je najzastupljeniji u Hrvatskoj. Pritom sam bio spreman dati im punu autonomiju djelovanja. No, kada sam to spomenuo, svi su skočili na zadnje noge tako da je ta ideja odmah bila 'ubijena'. Dečki su odlično radili i zaslužili mnogo više proračunskih sredstava i još veću autonomiju", kazao nam je Orepić.
23.01.2016., - Zagreb - Ministarstvo financija, Boris Lalovac predaje ministarstvo financija svome nasljedniku Zdravku Maricu. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Utapanje u poreznu upravu
Porezni USKOK nije ugašen, ali je 1. srpnja 2017. godine pripojen Središnjem uredu Porezne uprave, preustrojen i nazvan Samostalnim sektorom za financijske istrage (SSFI). "Osnivanjem ovog Sektora omogućen je učinkovit nastavak djelovanja Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija čije je poslove u cijelosti preuzeo novi Sektor. U Sektoru je sistematizirano 26 radnih mjesta, a istim upravlja pomoćnik ravnatelja Porezne uprave", priopćeno je tada.
Premda se u njegovu djelokrugu posla suštinski nije mnogo toga promijenilo, dojam je bio da je "spuštanjem" odnosno "utapanjem" u Poreznu upravu ipak stavljen pod političku kontrolu. Prošlog je ljeta ministar financija Zdravko Marić za ravnatelja novoustrojenog SSIF-a (koji je, kolokvijalno, i dalje ostao porezni USKOK) imenovao Antuna Matkovića, dotadašnjeg poreznog revizora iz zagrebačkog Područnog ureda Porezne uprave. Marić je prethodno odbacivao glasine o gašenju poreznog Uskoka.
Iako je bivši ministar financija Lalovac, u čijem je mandatu i na čiju incijativu osnovan porezni USKOK svojedobno upozoravao da bi ukidanje ili utapanje u Poreznu upravu bilo vrlo loše, Lalovac nam sada, u kratkom telefonskom razgovoru, ipak nije htio komentirati rad tog tijela nakon pripajanja Poreznoj upravi tvrdeći da nema dovoljno informacija o tome što se tamo danas radi. Ni Paulino Lonza koji je u prijelaznom razdoblju bio v.d. voditelj poreznog Uskoka, a i danas radi u SSFI-ju, također nas je ljubazno odbio rekavši da nema ovlasti javno govoriti o radu tog tijela. On je potkraj 2016. godine izjavio da to tijelo radi na stotinjak slučajeva teških milijardu kuna.
Bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac bio je jedan od inicijatora osnivanja Poreznog USKOK-a
S druge strane, bivši mostovac i bivši ministar unutrarnjih poslova Vlaho Orepić oštro reagira na pitanje o radu Poreznog USKOK-a kao jednog od sektora u okviru Porezne uprave.
"Oni su tamo posve eutanazirani! To vam je isto kao i ono što je nedavno učinjeno s inspektorima koji su svi objedinjeni u jednom inspektoratu i posve stavljeni pod stranačku kontrolu HDZ-a koji se potpuno poistovjetio s državom. Takvim stručnjacima kakvi su u poreznom USKOK-u treba dati potpunu autonomiju od politike, a politika uopće ne bi smjela znati što oni rade. Iako se taj sektor zove 'samostalni' on nema nikakve veze sa samostalnošću jer ima političkog supervizora. Zašto im je smetalo da ostane kako je bilo? Da postoji državna politika, ona bi ušla u otvoreni obračun sa svima pa i s ministrima koji su u sukobu interesa do grla. Ali, mi imamo stranačku, a ne državnu politiku koja ne samo da ne želi ući u sukob s njima, nego ih i štiti", u dahu nam je kazao Orepić.
23.05.2018., Zagreb - U nastavku 8. sjednice Sabor RH raspravlja o Izvjescu o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrosenim financijskim sredstvima za 2017. godinu. Vlaho Orepic Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Rade u tišini i ne pričaju, ili samo ne pričaju?
Lani je objavljen podatak da je u tri i pol godine postojanja porezni USKOK otkrio malverzacije teške 2,1 milijardu kuna "opranog" i nelegalno stečenog novca. To je ujedno i iznos za koji je bio oštećen državni proračun. Od osnutka poreznog USKOK-a u veljači 2015. pa do prošlog ljeta to je tijelo podnijelo 26 kaznenih prijava protiv 312 fizičkih osoba i 89 trgovačkih društava koje su osumnjičili za štetu od 2,1 milijardu kuna te utaju oko 350 milijuna kuna poreza.
Činjenica jest da nekadašnji SSOPP nije ugašen nego preustrojen i preimenovan što je, kažu, bila kompromisna odluka ministra financija Marića. No, činjenica je također da se u zadnjih godinu dana rijetko čuje o istragama tog tijela. Zimus je, recimo, objavljena vijest da je zbog tzv. kružnih prijevara, kojima su utajili oko 7,2 milijuna kuna poreza, uhićeno 15 osoba, i to nakon istrage koju je proveo porezni USKOK.
Iako smo poreznoj Upravi još prošloga četvrtka poslali upit zanimajući se za to koliko je istraga provedeno i koliko prijevara i u kojim iznosima otkriveno otkako je porezni USKOK preustrojen te koliko se to tijelo organizacijski i kadrovski razlikuje od nekadašnjeg Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara, do objave ovog teksta odgovore još nismo dobili. Ako ih dobijemo, objavit ćemo ih naknadno.
