Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazuju kako je prošle godine na bolovanju svakog dana bilo u prosjeku 35.865 ljudi, što je grad veličine Vinkovca. Sve više Hrvata odlazi na bolovanje, a kako bi ga otvorili, služe se svakakvim izgovorima.
"Doktorice, otvorite mi bolovanje. Ne osjećam se dobro. Užasno me bole leđa, a bol se sve češće premješta i u ramena i laktove. Ne mogu više ovako raditi", ovo su većinom izgovori kojom se građani obraćaju liječnicima kako bi im oni otvorili boolovanje. Mnogi to onda i učine, jer pacijenti ponekad znaju biti i agresivi, sve kako se ne bi morali ukazati na radnom mjestu, piše 24sata.
"Bolovi u leđima, ramenima, laktovima teško da se mogu potvrditi ‘običnim’ liječničkim pregledom u ambulanti. Na konkretniju dijagnostiku čeka se dulje vrijeme, pa liječnici u takvim slučajevima vjeruju pacijentima na riječ i šalju ih na bolovanje", rekla je liječnica obiteljske medicine koja je željela ostati anonimna te dodala kako ima pacijenata koji uistinu pate od spomenutih bolova, koji mogu nastati i zbog dugotrajnog sjedenja.
"Mnogi su na radnom mjestu u sjedećem položaju te tako svakodnevno provedu osam i više sati. Najveći broj bolovanja otvara se upravo zbog takozvanih bolesti kralježnice te oštećenja mišićno-koštanog sustava", rekla je liječnica.
U Hrvatskoj je prošle godine između siječnja i studenog na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te poslodavaca ostvareno čak 13.090.999 dana bolovanja, što znači da je svakog dana na bolovanju bilo čak 35.865 ljudi.
Najveći je broj bolovanja prošle godine ostvaren na području Zagreba, a radi se o 4.440,966 dana, a zatim u Splitu i Rijeci. Najmanji broj bolovanja ostvaren je u gradovima Požegi, Virovitici i Gospiću.
Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima, laktovima, a potom slijede prijelomi ruku, nogu te drugih dijelova tijela, dok su na trećem mjestu po učestalosti razloga otvaranja bolovanja opekline, trovanje kemikalijama, stanja nastala pod utjecajem prekomjernoga konzumiranja alkohola ili droga. Na četvrtom su mjestu bolesti iz skupine ‘ostale bolesti mišićno-koštanog sustava’, dok su na petom neuroze, depresije te psihički poremećaji vezani uz stres, piše 24sata.
"Bolovanja se vrlo često otvaraju kad su pacijenti pred mirovinom, što ne bi trebao biti slučaj, ali i u trenucima kad pacijent na poslu doživi stres misleći da zadatke koje mu daju nije sposoban odraditi. Primjerice, zbog promjene načina rada trebao bi usavršiti znanja i vještine, što on smatra nemogućim. Tad je najjednostavnije otići na bolovanje misleći da je problem riješen", objašnjava liječnica.
