Vlada će svakom kućanstvu oštećenom u potresu financirati popravak dimnjaka i bojlera s 20 tisuća kuna. Pravilnici i upute za sanaciju dimnjaka koja će građanima omogućiti ono najvažnije - toplu vodu, tek se moraju donijeti, kao i novi zakon koji ni više od mjesec dana od potresa nije spreman.
Četrdeset i četiri dana nakon potresa zagrebački krovovi su i dalje porušeni. Rupe se saniraju, neposredna opasnost se uklanja, ali do potpune obnove još je dug put.
Četrdeset i četiri dana Robert i njegova obitelj žive bez tople vode i bez grijanja. Dok se ne sanira dimnjak, plin im neće pustiti.
"Biti četrdeset dana bez tople vode po meni nije normalno u jednom gradu u 21. stoljeću. Stanovi su puni te prašine i sipine jer stalno nešto pada od tih sitnih podrhtavanja, to su stare zgrade, visoki stropovi. Znači, to vam je tjedno triput čišćenje prašine", kaže Robert Prugovečki.
U potresu je oštećeno oko 19 tisuća domova. Prema dosadašnjim procjenama šteta iznosi više od 42 milijarde kuna. Obnova će trajati godinama, ali u Vladi kažu da su svjesni da je topla voda prioritet. Zato su na još jednom u nizu radnih sastanaka odlučili da će svakom kućanstvu omogućiti do 20.000 kuna za sanaciju dimnjaka i bojlera.
"Govorimo samo o dimnjacima od zadnje etaže do vrha. Takav jedan dimnjak se brzinski može popraviti, doslovce u tjedan, dva. Problem je što također vi imate vezane na to instalacije bojlera koje se moraju neke zamijeniti. Neki dimnjaci se neće moći popraviti jednostavnim popravcima, nego će se morati zamjenjivati", rekao je Krešimir Tarnik iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Komora priprema smjernice na koji će se način koja vrsta dimnjaka popravljati. No, bez obzira na kompleksnost zahvata, Tarnik uvjerava da je 20.000 kuna po kućanstvu dovoljno da pokrije većinu troškova. U tu cijenu može ući i kupnja kondenzacijskih bojlera, ali ona još uvijek nije obavezna.
"Ne možemo govoriti o obvezi promjene jer to nije u zakonu. Atmosferski bojleri nisu zabranjeni", ističe Tarnik.
Na sastanku su bili i predstavnici Hrvatske gospodarske komore koji će kontrolirati da cijene materijala i radova ne odlete u nebo.
"Vjerujem da ćemo s Hrvatskim, odnosno našim izvođačima postići i nekakav konsenzus oko cijena kako bi građani platili realnu cijenu, a Vlada novce koje daje kako bi ipak za vrijednost koje daje ipak dobili vrijednost na tržištu", rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo.
Ovog tjedna donijet će se katalozi, smjernice, pravilnici i uputstva, ali na pitanje kada će sanacija konačno krenuti, konkretan odgovor nismo dobili. Sve to ne zadovoljava građane koji su, kažu, od početka prepušteni sami sebi. Zato su pokrenuli inicijativu Srce ZGrada koja je već prikupila 800 članova.
"Mi ćemo se zalagati da se sve zgrade protupotresno obnove, da se osnuje jedan fond za obnovu grada Zagreba u koji bi se slijevala sva komunalna naknada, porez od prometa na nekretnine. Znači, to će biti jedan dugoročan proces i taj će se fond morati stalno puniti novcem", rekao je Prugovečki.
Dok se fond ne osnuje, financiranje štete podijelit će Europska unija, Vlada i Grad. Na koji način, otkrit će novi Zakon o obnovi Zagreba. Četrdeset i četiri dana od potresa on još uvijek nije spreman ni za javnu raspravu.
