Sve je veća gužva na desnici kada su u pitanju predsjednički kandidati. Nakon objave kandidature Miroslava Škore, sramežljivog istupa aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u utrku za Pantovčak odlučio se priključiti i predsjednik Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) Anto Đapić.
Đapić predlaže proširenje ovlasti predsjednika Republike Hrvatske, temeljem kojih bi predsjednik, uz ostalo, imenovao vodstvo obavještajne zajednice, veleposlanike te bi odobravao planove razvoja Hrvatske vojske. Smatra da bi predsjednik države morao potvrditi državne politike i ciljeve, te da bi, na prijedlog Hrvatskog sabora, treba imenovati i ravnatelja javnog medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije.
Jedini ima program
Predsjednik stranke DESNO tvrdi da je njegova kandidatura jedina s predstavljenim programom i kako to 'još nitko nije napravio'.
Đapić također smatra da ima prednost pred svim ostalim kandidatima jer, kako kaže, ima 30-godišnje iskustvo javnog djelovanja te je blisko surađivao s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Dugo godina je bio predsjednik HSP-a i osječki gradonačelnik.
Đapić je danas u Zagrebu također predstavio političke promjene koje bi proveo kao predsjednik, a koje se sastoje od dvije faze.
U prvoj bi, ističe, potpuno nacionalno legitimizirao najvažnije državne institucije, proširenjem izbornog utjecaja hrvatskog naroda te bi političkim i institucionalnim sredstvima osigurao da hrvatski narod bude nositelj svake odluke svoje države. Sve bi te promjene zatražio od Hrvatskog sabora.
Đapić smatra da je hrvatska "rak rana" sadašnji Ustav RH. U drugoj se fazi zalaže za izradu novog Ustava, koji bi počivao na temeljima da je država eksplicitno definirana u normativnom dijelu Ustava kao nacionalna država hrvatskog naroda, bez nabrajanja nacionalnih manjina.
Želi ojačati državu
Smatra da će se manjinska prava ostvarivati isključivo u okviru hrvatske političke nacije i u jednakosti svih državljana.
U novom Ustavu Đapić bi definirao i model Republike, u rasponu od predsjedničkog sustava bez vlade, do potpunog parlamentarnog sustava, čime želi ojačati državu s vrlo jasnim sustavom odlučivanja i odgovornosti.
Nakon predstavljanja programa novinari su Đapića pitali hoće li, kao i 2014. godine, odustati pred kraj predsjedničke utrke i dati prednost još jednom Kolindi Grabar-Kitarović.
"U tom trenutku po klimi i istraživanjima Josipović je imao prednost pred Grabar-Kitarović te sam smatrao da tada moja kandidatura nanosi štetu njenoj kandidaturi. Nije mi žao što sam ju podržao. Bio sam uvijek spreman biti vodonoša u politici", kazao je Đapić.
Ima zamjerki na rad predsjednice
Komentirao je i dosadašnji rad predsjednice Grabar-Kitarović. Naglasio je da je bilo dobrih stvari, poput vanjskopoltičke inicijative Tri mora te jasan politički stav pri izbacivanju biste jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske.
"Zamjeram joj 'dovođenje' Aleksandra Vučića u Zagreb samo dva dana nakon izložbe o Jasenovcu u Ujedinjenim narodima, koju je postavila Republika Srbija", rekao je Đapić. Dodao je da ako postane predsjednik, neće biti sličnih dolazaka Vučića u Hrvatsku.
Đapić smatra da nema predsjedničkog kandidata, uključujući i aktualnu predsjednicu Grabar-Kitarović, koji je bolji od njega.
Objasnio je i što je mislio pod ustavnim promjenama pri kojima bi manjinski zastupnici izgubili svojih osam mjesta u Saboru.
"Promjenom Ustava i ustavnog zakona nema manjinskih zastupnika, svi građani su hrvatski državljani, a državljani politički Hrvati. To znači da Milorad Pupovac može istaknuti svoju listu za Hrvatski sabor, ali na području Hrvatske mora dobiti 5 posto glasova", objasnio je Đapić.
Smatra da će prava manjina zaštiti narod, jer se ne slaže s time da srpska manjina treba imati osigurane saborske zastupnike neovisno o tome jesu li uopće izašli na izbore.
Neće ići u Jasenovac
Na pitanje jednog od okupljenih, hoće li kao predsjednik države otići na spomen područje logora u Jasenovcu, Đapić je odmah odgovorio da neće.
"Išao sam u Jasenovac više puta, ali ne na Spomen obilježja, već na podizanje Spomen ploće dobrovoljcima HOS-a i na neke političke tribine", naglasio je Đapić. Na predstavljanju je kraj govornice bila izvješena i zastava HOS-a.
"Suočeni smo s potpunom lažnom slikom stvarnosti u kojoj živimo i u kojoj kao narod nestajemo", ocijenio je Đapić, zaključivši da narod samo kao Hrvati i katolici može sve ostvariti.
Prema podacima CRO Demoskopa za rujan aktualna predsjednica i dalje najbolje stoji, ali je tijesno. Do pobjede će morati u drugi krug.
Da se predsjednički izbori održavaju sada, Kolindu Grabar Kitarović zaokružilo bi najviše ispitanika, točnije 30,2 posto (u kolovozu 29,3 posto). I dalje daleko od rejtinga s kraja prošle godine kada je imala više od 40 posto glasova, ali u odnosu na kolovoz potpora joj je nešto narasla. Istodobno rastu i dva vodeća protukandidata. Zorana Milanovića bira četvrtina ispitanika, točnije 25,5 posto (24,8 posto u kolovozu). U protekla tri mjeseca bilježi rast, baš kao i Miroslav Škoro koji je sada na 19,2 posto (18,5 posto potpore u kolovozu).
Gledano po biračkom tijelu, očekivano, 70-ak posto HDZ-ovih, odnosno SDP-ovih birača zaokružuje kandidate koje podupiru njihove stranke, no 20-ak posto HDZ-ovaca bira Škoru, a ne Grabar-Kitarović. Iznenađujući je podatak da gotovo 12 posto SDP-ovaca umjesto Milanovića bira Grabar Kitarović.
Bit će zanimljivo vidjeti čije će glasače uzeti Josip Đakić.
