Jednima gnjusni, drugima delikatesa koju bi skupo platili. No, trp u hrvatskoj gastronomiji nije zaživio, a ježinca na tanjuru traže uglavnom strani gosti.
"Kod njega je ta jedna zvijezda. On ima kao jabuka, pet krakova. Kad ga otvorimo, što dobijemo? To je jedan krak. I to je svjetska delicija. Kilogram ovoga dođe tisuću kuna", objašnjava Zlatko Marinović, vlasnik restorana.
A delicije poput trpova, ježinaca i zaštićenog prstaca švercaju se direktno iz Jadranskog mora na svjetske trpeze. Na istoku im pripisuju ljekovita svojstva.
"Probao sam jesti ta jaja od ježinaca. Nisu mi svidjela, a isto kao i trp. Ali to su naši stari ribari na Kornatima davno spremali. I to je bilo uvršteno u jelovnik. Ne na ovaj način kao se radi za Tajvan i za Kinu", kazuje Marijan Zujić iz Splita.
Na cijeni je kao izuzetna delicija čiji kilogram doseže i 3.5 tisuće dolara. U Hrvatskoj je izlov zabranjen, baš kao i bilo kakvo uznemiravanje.
Na istoku su trpove istrijebili i okrenuli se njihovom uzgoju. Ali bez morskog krastavca more je prljavije, jer su trpovi smetlari morskog dna. U Hrvatskoj je njihov izlov zabranjen.
“Ako uništimo te trpove koji se relativno sporo obnavljaju, doveli bi do situacije da imamo ogromnu količinu organske tvari na dnu koja bi onda tražila kisik za svoju razgradnju. Dobili bi područja smanjenom količinom kisika…", kaže doktor znanosti na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Leon Grubišić.
Bez obzira na visoke kazne, prstaci se, javna je tajna, prodaju pod kodnim imenom "ćevapi na buzaru". Ili ljudi jednostavno odu na izlet do Neuma, gdje se služe normalno.
"Koliko mi je poznato, ne mogu, ali imate kad god hoćete na jelovnicima u Hercegovini. A oni tako malo mora, ne mogu imati, ali imaju ih u ponudi. I onda kad Hrvati idu u Hercegovinu idu na prstace…", govori Zujić.
Prstacu treba tridesetak godine da naraste. Kad ga se vadi uništava se cijeli kamen, a posljedice trpi sav morski svijet.
"Nije problem prstac kao prstac, već izlov, eksploatacija… Traženje toga prstaca se odvija na taj način da uništava litoralni okoliš - kolateralne žrtve vađenja tog prstaca su brojne", prepričava Grubišić.
Jučer je policija upecala ekipu od 11 Hrvata i 5 Talijana - koji su izlovili pa prodali 19 tona trpova, 3 tone morskih ježinaca...
Najviše su zaradili na ikri ježinca, prodavali su je za 800 kuna po kilogramu. Restorani u Splitu ne nude zabranjenu robu, ali priznaju da uvijek ima upita.
"Traže oni sve. Pogotovo Talijani, pomalo Francuzi, je li to oni imaju, koriste, žele. Oni podrazumijevaju kad dođu da dobiju sve što žele", objašnjava Marinović.
"Svaku sezonu bude dva tri padobranca koja pitaju tako nešto. Međutim, nema šanse da to dobiju kod nas i to je jednostavno tako", kazuje Danijell Nikolla, vlasnik restorana.
Moramo čuvati našu obalu. Trebali bi kao mnoge druge zemlje zaštititi izlov ježinaca. Kod nas su zaštićeni tek rijetki.
