Ove je godine Seizmološka služba iz državnoga proračuna dobila samo 200.000 kuna, što neće biti dovoljno, tvrdi njezin ravnatelj Vlado Kuk, ni za pokriće režijskih troškova i troškova prijenosa podataka o potresima.
Seizmološka služba prijašnjih je godina putem mjerodavnog Ministarstva znanosti iz proračuna dobivala između 400.000 i 420.000 kuna na godinu, a sad je taj iznos prepolovljen. Također, osnovna nacionalna mreža seizmografa nije na zadovoljavajućoj razini. Hrvatska ima samo 12 seizmoloških postaja i po tome se teško može hvaliti čak i među zemljama regije, piše Vjesnik.
"Naša je procjena da bismo trebali imati tridesetak takvih postaja koje bi tvorile mrežu, a zabrinjava nas to što dinamika njihove gradnje uopće nije dobra", otkriva Kuk.
Dobiveni podaci iz mreže pomažu u pokretanju brže akcije spašavanja, a koriste se i za stvaranje baze svih preventivnih aktivnosti, ponajprije u tzv. protupotresnom graditeljstvu. No ako Hrvatska nastavi sa sadašnjom praksom rezanja proračunskih ulaganja, još dugo neće imati takvu mrežu.
Vezani članci:
arti-201103110855006 arti-201103180271006 arti-201104120174006 arti-201103240027006 arti-201104140409006
