Hrvatska je po stopi preživljenja među najgorima u Europskoj
uniji, a udruge bolesnika sada kreću u rat protiv
raka. Kampanja koja upravo kreće zove se 'Vrijeme je'.
Vrijeme je da se stvari promjene, vrijeme je da nešto učinimo da
svaki dan od raka ne umre 40 ljudi, vrijeme je da se neke bolesti
spriječe, vrijeme je da više ne budemo najgori u Europi.
Sve to potvrdio je i gost Direktam Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu. Kaže da je brojčanik na glavnom zagrebačkom trgu postavljen kako bi pokazao broj umrlih od raka od 15. prosinca 2020. kada je donesen Nacionalni strateški okvir protiv raka.
Stao je, govori, na 15.637 osoba, ali nastavlja brojati stopom od 39 ljudi dnevno što je stopa po zadnjem dostupnom europskom kalkulatoru. Brojao je 401 dan koliko je prošlo od donošenja Nacionalnog strateškog okvira, kaže.
Objasnio je potom i zašto u Hrvatskoj umire 20 posto više ljudi nego u Europi, a razlozi su kasnija dijagnoza bolesti, kasnije liječenje, lošija dostupnost zdravstvene zaštite, koja, kako navodi, varira u različitim dijelovima države.
"Između ostalog, problem je i oprema. Samo 50 posto građana u ovom trenutku uspijeva dobiti radioterapiju, a i uređaje trebamo zamijeniti", govori. Pojašnjava i kako smo čekali 11 godina da se strateški okvir usvoji u Saboru, a donesen je na deset godina. To pak znači, ističe, da smo izgubili jednu godinu i ljude u toj godini. "Sada je vrijeme da nešto aktivno učinimo", kaže.
Prvi korak je pak tematska sjedfnica saborskog odbora gdje će se donijeti odluka kako krenuti s implementacijom strategije, a ona je na rasporedu 3. veljače.
Upitan o tome da se plan počeo provoditi ranije, koliko
smo ljudi mogli spasiti, kaže da je upitno. "Ali provođenjem
okvira zapravo bi mogli smanjiti smrtnost za 20 posto, 2600 ljudi
godišnje", jasno će.
Najvažnije je, zaključuje, da shvatimo da je vrijeme da Hrvatska
provodi strateške dokumente koje donosi, da preispitamo situaciju
u kojoj se nalazimo, kupimo opremu i educiramo ljude koji će na
njoj raditi. Uz to, važan je korak i snivanje informatičke mreže
koja će imati sve podatke o raku gdje bi imali kompletnu sliku pa
bi se znalo gdje se treba rješavati, naveo je.
U konačnici, navodi kako je pandemija nametnula prepreku, ali bolest nije stala. "Ovo nije samo javnozdravstveni problem nego i društveni jer kada netko oboli od raka, ne oboli samo on/ona nego i obitelj", ističe.
"Imat ćemo problem s kasnijim otkrivajem bolesti, a to znači i više smrti. I većih troškova u liječenju jer su to starije bolesti koje zahtijevaju veće lijekove i intervencije", zaključuje.