Prije točno mjesec dana ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić dočekao je prve izbjeglice koje ostaju u Hrvatskoj na neodređeno. Nakon njih, više nije došao nitko.
Hrvatska u sljedećih godinu dana mora primiti više od 1000 izbjeglica. U posljednjih mjesec dana trebalo ih je doći barem 50, ali stiglo ih je samo četvero, i to iz Eritreje. Razgovarali smo s njima, a nakon senzacionalnog dočeka s ministrom ostali su prilično razočarani. Zašto? Nisu željeli govoriti pred kamerama.
Premda su već za mjesec dana dobili azil, Eritrejci nisu zadovoljni perspektivom koja se nudi iz zapuštene zagrebačke periferije. Krije li se u tome razlog zašto je u Hrvatsku došlo samo četvero umjesto najavljenih 50 izbjeglica?
"Razlozi zašto je u RH došlo samo četiri migranta iz Eritreje mogu biti zato što su ostali migranti odustali ili su otišli iz prihvatnih centara u kojima su bili smješteni", rekla je Ana Marija Vojković iz službe za odnose s javnošću MUP-a.
U MUP-u nam ponavljaju kako nikoga ne mogu natjerati da dođe baš u Hrvatsku, i dalje im se javljaju rijetki. "RH je zaprimila popis 10 kandidata iz Grčke koji su zaintersirani za Hrvatsku, obavljene su provjere i očekuje se informacija iz Grčke kada će te osobe doći u Hrvatsku", dodala je Vojković.
No, nije Hrvatska jedina. Sve zemlje Europske unije do sada su po kvotama primile tek 500-tinjak izbjeglica.
"Cijeli kvotni sustav na razini cijele EU doista nije funkcionalan. Zemlje članice nisu bile solidarne i suglasne oko samog kvotnog sustava, a neke zemlje koje su pokrenule sve kao štoje Njemačka odlučile su zapravo odustati od ove ideje", kaže Emina Bužinkić iz Centar za mirovne studije.
Ostali i dalje čekaju u vrlo lošim uvjetima u kampovima u Jordanu, Libanonu i Turskoj.
"Radi se o zemljama koje su podnijele najveći teret i pucaju po šavovima. U tom smislu zemlje članice EU nisu podnijele ni približno jednak teret", dodala je Bužinkić.
Četvorica 'sretnika' iz Eritreje koji su u Hrvatskoj dobili azil, sada tek očekuje najteži dio - integracija u hrvatsko društvo.
"Rješava se sad pitanje smještaja s obzirom da osobe koje dobiju zaštitu imaju pravo na smještaj u roku od 2 godine, prijava na HZZ, zdravstveno osiguranje...", kaže Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice.
A onda slijedi učenje jezika i potraga za poslom. Osim ako u međuvremenu ne propadne europsko - turski plan. A to bi značilo novi izbjeglički val i humanitarnu krizu.
