Izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, rješava se problem koji postoji već 20 godina i postiže se pravična ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.
"Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države", rekao je Štromar obrazlažući prijedlog izmjena zakona.
Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu.
Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.
Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano 40,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna, naveo je Štromar.
Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).
Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene najamnine za korisnike stanova koji ih koriste temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).
Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine.
Predloženim izmjenama, dodao je Štromar, popunjava se pravna praznina nakon donošenja odluke Ustavnoga suda 1998. godine, koja se odnosi na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranja najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana, a otklanjaju se i rizici Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava.
Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu vlasničkih prava zbog nemogućnost da naplati odgovarajuću najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550 eura.
Izmjenama zakona uređuje se i pravna zaštita zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.
Upitan o Martini Dalić, Štromar odgovara: 'To treba pitati Plenkovića'
Naš reporter Ivan Vrdoljak pitao je Štromara smatra li da potpredsjednica Vlade Martina Dalić postaje teret za Vladu. Na to je pitanje odgovorio vrlo općenito te kako je njemu važno da dođe do nagodbe oko Agrokora i da to želi i Plenković, pa da je to vise pitanje za njega.
Na ponovljeno pitanje za Dalić, rekao kako je nju postavio premijer i da to treba i njega pitati.
Na pitanje jesu li mu sporni savjetnički ugovori kao koalicijskom partneru, Štromar odgovara: "Bit će mi sporni ako nagodba ne uspije".
