Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u emisiji Hrvatskog radija 'Izaberi zdravlje' rekao je kako neće ponovo uvoditi karantenu, ali sve blaže mjere ne isključuje.
"Ići ćemo na preporuke i gdje je potrebno segmentarno zatvarati. Za sada bi to moglo biti npr. u trgovinama da će biti obavezne maske, kao i na sastancima u malim prostorima gdje ljudi moraju biti dulje od 15 minuta", pojasnio je i dodao kako ga najviše brine jesen. Nastava će se, najavljuje, održavati, ali uz posebne mjere.
Nada se kako će se broj novozaraženih "spustiti na prihvatljivu razinu", pri čemu ne isključuje ponovno djelomično zatvaranje granica prema područjima iz kojih dolazi velik broj zaraženih.
"Epidemija bukti u drugim zemljama, ima oko 300 slučajeva dnevno u Srbiji, u BiH je skočio broj na više od 400 i razmatra se mogućnost samoizolacije za građane koji dolaze iz tih zemalja. Odluku nismo još donijeli, ali ona je na stolu. Mi upozoravamo građane da ne idu u šopinge tamo jer je jeftinije, ali dakako da to nije slobodna granica nego se treba prijaviti na Enter Croatia i granična policija razmatra razlog ulaska u RH. Ako je on opravdan, onda se ti građani puštaju, a ako nema razloga, onda ne. Više od 50% ljudi koji dođu na granicu se vraća nazad. Samoizolacija je samo korak iznad toga", rekao je Capak.
Sastanak sa slovenskim kolegama oko režima na granici
Kada govori o sličnim mjerama koje bi Slovenija mogla uvesti Hrvatskoj, nada se sastanku sa slovenskim kolegama, jer, ističe, ta granica je ključna za hrvatski turizam.
"To će biti danas ili sutra. Htjeli bismo razmijeniti informacije o epidemiološkoj situaciji i o tome što se misli poduzeti. I da se dogovorimo, jer Slovenija je put putem kojeg većina turista dolazi, turisti imaju nekretnine, brodove itd. u Hrvatskoj. Moramo se dogovoriti kako organizirati prelazak granice", kaže, dodajući kako je u Hrvatskoj za sada situacija s turistima prilično povoljna, jer postoji svega nekoliko slučajeva turista s koronavirusom, a i oni su već došli u Hrvatsku zaraženi, odnosno nisu se ovdje zarazili.
Na svakog otkrivenog dolazi 30 neotkrivenih zaraza
Pojasnio je i podatak kako na svakog otkrivenog zaraženog postoji 30 osoba kod kojih bolest nije otkrivena. Ističe kako oni nisu nisu širili virus, a ako se ljudi drže propisanih mjera, šanse za zarazu su minimalne.
"Mogu reći da je 2-3% prisutnost tih antitijela kod nas, što znači da na svakog oboljelog dolazi oko 30 osoba koje su bile u kontaktu s virusom, ali nisu imale simptome niti su širile virus jer bi epidemiološke istrage došle do njih da su pozitivni. Poznato je da bolesni od koronavirusa dolaze u kontakt sa zdravstvenim djelatnicima, a ovisno o tipu kontakta, ista prostorija ili pregled s aerosolom, ti se ljudi mogu zaštititi. Može se tako štititi i bilo tko drugi. Ako se drži propisanih mjera, teško da će se infekcija tako prenijeti". istaknuo je.
I oni koji su mislili da će lako s virusom, odustali su
Odgovarajući slušatelju koji je tvrdio kako "Capak ne želi priznati da je u pet mjeseci ove godine umrlo ukupno manje ljudi nego prošlih godina", bio je vrlo jasan:
"Zašto mislite da to neću reći kad su ta istraživanja napravili moji ljudi? Mi smo komunicirali da je smrtnost ove godine nešto niža nego prije. Godine 2017. smo imali smrtnost veću nego prosjek za 10 godina, što se tumači zimskim virusima u koje spada i gripa, i uvijek je smrtnost u siječnju i veljači veća nego u drugim mjesecima. Ljudi na hladnoći češće umiru i od infarkta i drugih bolesti. Molim gospodina da se osvrne oko sebe", rekao je i dodao kako je stvarnost demantirala sve one koji su mislili da mogu ignorirati virus.
"Oni koji su mislili da će olako s time, vrlo brzo su odustali od toga. Čak i Ujedinjeno Kraljevstvo je kasnije uvelo stroge mjere, i Amerika... Švedska isto ima neke mjere, radi se od kuće, zatvorili su neke rizične industrije. Kod njih ljudi imaju povjerenje u institucije i vladu. Pogledajte broj oboljelih i mrtvih u Švedskoj. Kad bismo mi imali toliko umrlih, Beroš, Božinović i ja bismo visjeli na prvom drvetu, to vam garantiram. Pogledajte pritisak javnosti da se broj oboljelih i umrlih smanjuje i drži pod kontrolom", rekao je Capak te dodao kako postoje i velike kulturološke razlike između Švedske i Hrvatske.
'Ljeto nas je iznenadilo'
Priznaje, ipak, kako su se nažalost pokazale pogrešnima pretpostavke da je riječ o sezonskom virusu.
"Kad smo razmišljali o ljetu, vjerovali smo da će se zbog boravka na otvorenom respiratorne infekcije smanjiti. Teže se prenose tijekom ljeta, treba veća količina virusa da se prenese kapljicama... Međutim, iznenadila nas je žestina prijenosa. Ipak se i u toploj sezoni virus intenzivno širi. Hoće li to na jesen biti intenzivnije ili ne, to još ne znamo. Epidemiolozi misle da će biti puno gore kad se počnemo zatvarati u zatvorene prostore", ističe.
Za sada ne želi niti ocijeniti je li virus oslabio, jer je za tako nešto prerano, s obzirom na to da se prema dosadašnjim iskustvima bolest pogoršava u drugom tjednu, a i sada je prosječna dob oboljelih znatno manja pa je i zbog toga klinička slika zaraženih bolja.
'Nije važno koliko metaka ispucate, nego koliko puta pogodite'
"Smrtnost ovisi o tome koja dobna skupina dominira u obolijevanju i jesu li to kronični i rizični bolesnici. U Lombardiji je virus ušao u zdravstvene sustave i domove za starije, smrtnost je bila puno veća. Kad je kod nas virus ušao u dom u Splitu, bila je i tamo veća smrtnost nego drugdje. To ovisi o osjetljivosti populacije u koju virus uđe. Mi sada imamo zahvaćene mlađe dobne skupine, ljude koji su putovali i družili se. Sad je mlađi prosjek oboljelih 15 godina nego na proljeće, i to isto utječe. Gdje je virus ušao u manjinske skupine koji nemaju zdravstvenu zaštitu, npr. useljenici iz Meksika u Americi, u Švedskoj useljenici na periferiji, onda je smrtnost veća nego u općoj populaciji. To ne ovisi o žestini ili snazi virusa", pojašnjava.
Ističe da nije potreban veći broj testiranja te da se u Hrvatskoj testira onoliko koliko treba.
"Nije bitno koliko metaka ispucate nego s koliko ste metaka pogodili cilj. Mi mislimo da smo jako dobro pogodili indikacije. Zadnjih dana smo imali 1300-1400 testova dnevno i mislimo da je to dosta. Kad postoji sumnja i kontakti, testira se, nitko na tome ne štedi. Gdje god je potrebno test se obavi, epidemiolozi masovno rade testiranja", zaključuje Capak.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
