Iako se neke europske destinacije hvale kako zarađuju ogromne količine novca na iznajmljivanju bicikala, brojni Hrvati krenuli su njihovim stopama, no nisu se previše usrećili. Iako postoji veliki potencijal zarade na iznajmljivanju bicikala, postoje brojni faktori koji utječu na ovu vrstu poslovanja.
Nedeljko Zorić, inače fizičar Instituta Ruđer Bošković, prije šest godina za počeo je s najmom bicikala u gradu Zagrebu kada je uočio da nedostaje takva ponuda u gradu te da bi najam mogao pretvoriti u prvi biznis. Ima 24 bicikla raznih kategorija: dječje, cestovne, brdske, električne, hibride i trekking, te ih iznajmljuje za 20 kuna do 100 kuna, ovisno o vrsti bicikla i trajanju najma.
'Najam je lijep dodatni dohodak. Bicikl je prijevozno sredstvo budućnosti, sredstvo kojim se dolazi do čišćeg zraka u gradu i boljeg života. Zagreb ide prema tome, ali polako. Pošto volim biciklirati, a i šarafiti po biciklima, uočio sam priliku da nešto što je hobi pretvorim u dodatni dohodak i upotpunim kućni budžet', rekao je Nedeljko Zorić za Jutarnji list.
No, nije isto iznajmljivati bicikle na Jadranu i kontinentu. Iznajmljivačima na kontinentu vrijeme baš ne ide na ruku s obzirom da tek rijetki voze bicikl kada temperature zraka padnu ispod 10 stupnjeva Celzijevih, a i veće količine oborina ne idu na ruku iznajmljivačima na kontinentu. Stoga sezona biciklizma uglavnom traje od travnja do rujna, pri čemu su srpanj i kolovoz najjači.
Može li se živjeti od iznajmljivanja bicikala?
Istra je najrazvijenija kad je riječ o cikloturizmu, koji s više od 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi predstavlja brzorastući trend u turizmu. U Istri iznajmljivači puno rade i ture u suradnji s turističkim agencijama, što je jedna od isplativijih verzija ulaska u biznis s biciklima. U Istri i Dalmaciji je najam bicikala sporedna stvar, osim možda na Mljetu, misli Zorić, koji ima najviše bicikala za najam, pa tamo iznajmljivači imaju i više od 100 bicikala. Osim toga, na moru je svaki dan vikend, na kontinentu nije.
Već nakon prve sezone Zorić je shvatio da se od najma bicikala ne može živjeti. Zbog birokracije je kaže stao na 24 bicikla dok se, kako kaže, čitava priča ne izgradi. Kad je odlučio uploviti u poduzetničke vode s biciklima na kontinentu, razmišljao je o nekoliko modela kroz koje bi mogao realizirati najam: tvrtka, obrt ili udruga.
'Preko udruge bi bilo prekomplicirano jer udruga znači i članarine pa bi teško bilo izdavati račune za najam na pet dana, sedam ili 14 kroz te članarine. Osim da udruga osnuje tvrtku i taj dio posla odrađuje kroz nju. Obrt može biti sezonski, ali državu nije briga kako i kada ti posluješ. Država je pregladna. Ne vjerujem da će netko uspjeti pokrenuti biznis preko obrta osim ako nema puno kapitala ', smatra Zorić, koji se u konačnici odlučio za j.d.o.o., s troškovima otvaranja tvrtke od oko 1000 kuna.
Visoke cijene
'Maloprodajna prosječna cijena bicikla je 3000 kuna po komadu za deset bicikala, brdskih, cestovnih i dječjih. Brdski i gradski su inače oko 3000 kuna, dječji su malo jeftiniji, oko 2000 kuna, cestovni su malo skuplji, oko 4000 kuna, a najskuplji su električni, čija se cijena kreće od 15-ak tisuća kuna. Što se opreme tiče, svjetla su, prosječno, 100 kuna, 200 kuna je kaciga (ima ih i za 100 eura), toliko stoji i brava za zaključavanje, dok su bisage najskuplje. Vodonepropusne su prosječno 800 kuna, a vodopropusne su jeftinije. Oprema nije potrebna za svaki bicikli jer nisu svi istodobno u najmu. Sve ovisi o tome iznajmljuje li se bicikl na tri sata ili tjedan dana, ali recimo da 50 posto bicikala treba biti opremljeno svime, pa je prosječna računica za opremu po biciklu 100 eura. Treba nam i neki prostor za držanje bicikala, a najbolja je verzija ako imamo vlastiti', ispričao je.
'Najam poslovnog prostora jako je skup. Kad sam ga tražio po centru grada, jer je za najam lokacija jako važna, tražili su me od 600 do 800 eura mjesečno. Čim se uđe u to, ako prostor nije vaš, troškovi su jako visoki', upozorava Zorić, koji je troškove smanjio i tako što sam servisira bicikle, a to može s obzirom na količinu bicikala koju ima.
Kaže kako se najviše iznajmljuju bicikli na tri sata što je 40 kuna, dovoljno da se obiđe centar grada. Za Zagrepčane cijena dječjih bicikala iznosi 20 kuna, a dnevni najam za odrasle 100 kuna, tri do sedam dana je nešto manje, 95 kuna, osam do 14 dana je 90 kuna, a više od dva tjedna je 85 kuna. Naplaćuje se i oprema. Korištenje bisaga na tri sata je 45 kuna, koliko se naplaćuje i upotreba torbe za volan, a najam kacige stoji 15 kuna.
Biciklizam na Jadranu
Cikloturizam je sve rašireniji i na Jadranu gdje se više može vidjeti širenje ponude kod iznajmljivača apartmana, koji najam bicikla uvode kao dodatnu uslugu za goste svojeg apartmana jer se to sve više i traži. I, prema riječima nekima od njih, uz cijenu najma koja se kreće od 100 do 200 kuna te ovisi o mjestu i ostalim uslugama, imaju sasvim pristojnu dodatnu zaradu uz apartmane. Neki kažu da s desetak bicikala mogu uprihoditi dvije tisuće kuna dnevno što je, ako se uračuna biciklistička sezona koja traje punih šest mjeseci i u scenariju da je tri mjeseca svih deset bicikla iznajmljeno, to bi bilo 180 tisuća kuna.
Zorić je, s druge strane, s deset bicikala u Zagrebu ostvario prihod od 15 tisuća kuna, od čega se ne može živjeti. To su sve, uzgred, računice bez ulaganja. Prošle je, pak, godine sa 24 bicikla ostvario prihode od 50 tisuća kuna. Prosjek po biciklu je 25 dana, kaže, odnosno ako je sezona 180 dana, svaki je bicikl unajmljen 25 dana. No, prihod ionako ovisi o lokaciji, potražnji, sezoni, vremenu, kvaliteti, recenzijama i još puno faktora, piše Jutarnji list.
