S izmjenom Zakona o praničnom postupku, koje će uskoro ugledati svjetlo dana, uvelo bi se i takozvano presedansko pravo, institut "oglednog postupka" uz pomoć kojeg bi Vrhovni sud imao priliku unaprijed zauzeti pravno shvaćanje o pojedinom pravnom pitanju koje se javlja u velikom broju sporova što dolaze pred sudove.
Kada bi se takvo pravno pitanje pojavilo, sudovi bi zaustavili postupanje i čekali stajalište Vrhovnog suda, koji bi ga u kratkom roku morao zauzeti i njime obvezati sve sudov.
Mahom primjenjivi u radnim i potrošačkim sporovima
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa snažno se zalaže za uvođenje takvog instituta. ''Ključne su tri promjene u ZPP-u. Jedna je uvođenje oglednog spora. Drugo je drugačije uređivanje revizije, s tim da se trebaju ukinuti one revizije kolje su vezane uz vrstu i vrijednost spora. A treće je da se pravilo koje vrijedi od 1. lipnja 2013. godine da se nakon prvog ročišta više ne mogu iznositi novi dokazi primjenjuje i na predmete započete prije tog datuma, s tim da bi se u tim predmetima uvelo takozvano prijelazno razdoblje, odnosno omogućilo još jedno ročište na kojemu bi se iznijeli svi dokazi'', kazao je za Jutarnji list Sessa dodajući da se proširenjem obveze koja se odnosi na razdoblje prije 2013. onemogućava odugovlačenje postupka odvjetnicima, ali i suce prisiljava na suđenje.
Objašnjavajući što su ogledni sporovi, odnosno presedani koji će zaživjeti s novim zakonom, Sessa kaže da će se oni mahom odnositi na radne i potrošačke sporove, kojih je puno i kod kojih sudovi pretežno rješavaju de facto isto pravno pitanje.
Procedura
U praksi su česte sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke, a tu bi praksu presedansko pravo trebalo ukinuti.
''U situaciji kada sud prvog stupnja uoči postojanje pravnog pitanja koje se pojavljuje u većem broju istovjetnih postupaka, i koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, traži sjednicu sudskog odjela i ako smatra da je pitanje važno zatražiti od Vrhovnog suda zauzimanje pravnog shvaćanja'', kaže sudac Željko Pajalić. Nakon što se pribave podaci o broju istih postupaka, Vrhovni sud bi u 30 dana trebao odlučiti o dopuštenosti prijedloga, a potom u potvrdnoj odluci svoje shvaćanje donijeti u roku 90 dana.
