Šefovi diplomacija Slovenije, Hrvatske i Italije nisu potpisali,
ali su usvojili izjavu na današnjem sastanku u Trstu, po kojoj
dijele viziju mora kao "mosta koji ujedinjuje sve narode ovog
područja".
Razgovori o načinima suradnje nakon proglašenja hrvatske i
talijanske isključive gospodarske zone na Jadranu nastavljaju se
u siječnju na razini stručnih skupina.
Uoči sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman je bio optimističan oko zajedničke izjave.
"Zato smo se i sastali kako bi dogovorili tu zajedničku izjavu, jer izjava ima smisao, rezultat te izjave ako je upravo zajednička, zato smo se sastali ovdje kako bismo donijeli tu trilateralnu zajedničku izjavu."
No izjava nije potpisana, iako je usvojena. Slovenska strana inzistira da se dogovore detalji po kojima će za slovenske ribare sve ostati isto.
"Danas smo pokrenuli ovaj dijalog, koji će kroz buduće sastanke na stručnoj i političkoj razini značiti zajedničku suradnju u upravljanju Jadranom. To je ključna poruka današnjeg sastanka", kazao je Anže Logar slovenski ministar vanjskih poslova.
Hrvati i Talijani nemaju ništa protiv toga da za Slovence ostane sve isto, kažu, ionako je to more Europske Unije. No žele se zaštititi od ribara iz drugih zemalja, primjerice Albanije koji više ne bi mogli bez dozvole ribariti u europskim vodama.
"Mi smo članice EU, i na taj način se također štitimo od trećih zemalja koje možda neovlašteno love ribu na području voda EU", kazao je hrvatski ministar.
Prava novost će ustvari biti mogućnost da će hrvatske inspekcije moći pregledavati brodove koji plove na hrvatskom teritoriju ako utvrde kršenja pomorskog zakona, a posebno onečišćenja okoliša. Sve bi trebalo stupiti na snagu u veljači.
"Naš isključivi gospodarski pojas protezat će se u području u kojem se sada proteže naš zaštićeni ekološki ribolovni pojas i imat će one vanjske privremene granice razgraničenja dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa", kaže Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
S hrvatske strane kažu kako neće biti nikakvog povezivanja ove odluke s arbitražnim postupkom vezano za savudrijsku valu. Za rješavanje tog graničnog spora će tražiti neke nove načine.
Ribari ni ne dobivaju ni ne gube
Bivši saborski zastupnik i stručnjak za ribarstvo, koji se ribarstvu vratio nakon politike, Petar Baranović, gostovao je u RTL-u Danas i rekao da je razlika između ZERP-a i gospodarskog pojasa isključivo u odnosu na pravo korištenja energije mora i vjetra i pravo građenja umjetnih otoka. "Te razlike hrvatskim ribarima ne donose ništa. Kad je ribarstvo u pitanju stvari su između ZERP-a i IGP-a potpuno identične i hrvatski ribari ovime ništa ni ne dobivaju ni ne gube, osim što je došao kraj jednom procesu stvaranja punog suvereniteta Hrvatske na moru, što mi zagovaramo već decenijama."
Za ribare ne znači ni više ni manje, znači li za riblji fond?
Ništa se u normama ne mijenja, sve mogućnosti postoje i ubuduće. Mi smo svoj suverenitet prepustili Bruxellesu ulaskom u EU. Prema odredbama zajedničke ribarstvene politike, svi gospodarski pojasevi zemalja članica sačinjavaju tzv. zajedničko ribolovno more kojim upravlja Bruxelles. Za razliku od nacionalnih voda.
IGP je potaknula Italija. Je li za hrvatske i talijanske ribare bila prijetnja albanska ribarska flota i zašto?
Taj moment s Albanijom nije zanemariv. Relevantan je. I prema mojim analizama albanska ribarska flota je prerasla u koćarskom smislu hrvatsku za 2,5 puta. Kad se radi o ozbiljnim ribarskim brodovima iznad 18 metara.
Italija taj potez povlači zbog nervoze na Mediteranu oko pristupa resursima zbog nesigurnosti u kojoj se nalaze njihovi ribari i sad su procijenili ono što smo mi govorili, da je bolje da se proširenje jurisdikcije nadzire i da su ribari odgovorni.
