Demografska problematika postaje prema svemu sudeći ključno nacionalno i sigurnosno pitanje Hrvata kao naroda. Čak 79 posto iseljenih Hrvata iznimno je zadovoljno “novim životom” u Njemačkoj pa njih 88,5 posto nije požalilo što se odselilo, piše doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u porukama istraživanja koje je proveo na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u protekle tri godine.
Jurić ističe kako istraživanje upozorava na jasnu vezu između
političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Najveći broj
iseljenika kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske
okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini,
prenosi Glas Slavonije.
"Bilo je za pretpostaviti da su pravna i ekonomska nesigurnost,
nemoral političkih elita, i korupcija pridonijeli iseljavanju.
Ali da iseljavaju pretežito zaposlene osobe, nismo očekivali.
Također nas je iznenadilo da su mnogima bili bitni tzv.
subjektivni motivi. Mnoge motivira želja da dožive i upoznaju
nešto novo ili da se usavrše u vlastitoj profesiji, što im u
domovini nije omogućeno", piše Jurić u istraživanju.
Najsklonije migriranju su osobe između 25 i 45 godina. Većina
iseljenih je zaposleno, najčešće sa završenom srednjom školom
(60,7 %), a udio visokoobrazovanih je 37,8 posto ili 12 posto
veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina. Gledano
regionalno, najveću sklonost migriranju iskazuju ispitanici s
područja Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje, što
se podudara i s podacima Državnog zavoda za statistiku.
"Važno je da je najveći broj ispitanika izabrao opciju koja
govori o sigurnosti i političkoj i pravnoj stabilnosti
imigracijske zemlje, kao uvjerljivo najvažniju vrijednost",
zaključuje Jurić, dodajući kako je 73 posto hrvatskih građana
zadovoljno plaćom u Njemačkoj, a samo 5 posto
nezadovoljno.
Što se tiče povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine
odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 %). Samo 15 posto ih
razmišlja o povratku u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju,
a 45 posto bi se eventualno moglo vratiti kada budu u mirovini.
Za 40 posto ispitanika povratak ne dolazi u obzir, prenosi
Glas Slavonije.
