USKOK je nedavno proširio istragu u aferi Vjetroelektrane na niz drugih bivših i sadašnjih državnih dužnosnika, a među njima je i bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Ona se pod istragom nije našla zbog pronevjera, mita ili sumnjivo stečenih milijuna od vjetrenjača, već zbog - državnog stručnog ispita. Naime, Žalac je zamolila prvoosumnjičenu Josipu Rimac da pomogne njezinu bratu srediti prolaz na ispitu.
Koliko je teško proći državni stručni ispit bez malo novca i politike govori i činjenica da ga je obvezno položiti 60.000 ljudi koji trenutačno rade u državnoj službi. Da bi stvar bila još teža Ministarstvo uprave je na svojim internetskim stranicama objavilo stotine primjera tema i pitanja koje potencijalne kandidate ili već zaposlene u državnoj službi mogu dočekati na pismenom i usmenom ispitu.
Država je svjesna u kakvoj se teškoj situaciji nalaze pristupnici, pa im je osigurala i plaćeni dopust kroz kolektivni ugovor, ali i slobodni dan za svaki položeni ispit po predmetu. No, bez obzira na sve povlastice koje imaju potencijalni i sadašnji državni službenici nad ostalim učenicima i studentima, pad na ispitu podrazumijeva i otpust iz državne službe. Stoga ne čudi što su ispitivači pod pritiskom da na ispitu puste i one koji nisu bili baš revni u učenju, a povijest medija u Hrvatskoj ne pamti niti jedno ime koje je zbog pada na ispitu izletjelo iz državne uprave.
Osobno bavljenje kadroviranjem
Pa kako je onda moguće da jedna žena, koja je i sama, na jedan ili drugi način, morala proći taj ispit, namješta vezu svom bratu, koji je već zaposlen u bespućima državne uprave, ako su pitanja, pa i odgovori na njih, udaljeni dva klika mišem i iskustvom 60.000 ljudi koji su ga prije prošli? Odgovor možda leži u činjenici što je državni stručni ispit relikt socijalizma i mehanizma političkog napredovanja, kojeg su se neke razvijene europske demokracije odavno odrekle u korist profesionalizacije, koja je, prema mišljenju stručnjaka za javnu upravu Ivana Koprića, jedini pravi put da bi se javna uprava učinila efikasnijom, boljom i naprednijom u korist građana.
"Na žalost, državna i javna služba u Hrvatskoj i dalje pate od problema politike koja smatra da se osobno treba baviti kadroviranjem umjesto da takve stvari prepusti kvalitetnim selekcijskim postupcima te strukama koje su osposobljene za head-hunting i odabir kadrova", pojašnjava Koprić za Jutarnji.
Britanci, primjerice, provode državni stručni ispit kao dio selekcijskog postupka, odnosno njegovo je polaganje preduvjet da bi se netko uopće mogao smatrati kandidatom za posao u javnoj službi. No, Hrvatska ga, uz još niz drugih zemalja, provodi kao test usvojenog znanja tek nakon zapošljavanja u državnoj službi, što se pokazalo kontraproduktivnim. Štoviše, on je koncipiran kao minimum, a ne maksimum znanja, koje bi neki državni službenik trebao moći i znati primijeniti na svom radnom mjestu.
Forma, a ne obveza
Koprić ističe kako je državni stručni ispit daleko od neke nesavladive prepreke, koja je posljednjih godina više postala forma, nego obveza. Ispit je formira od dva dijela. Prvi dio je opći, a njime se traži poznavanje osnovnih načela sustava državne uprave, službeničkih odnosa, ustavnog uređenja te funkcioniranja EU-a. U posebnom dijelu se, pak, provjeravaju znanja specifičnih radnih mjesta. No, stručnjak za javnu upravu upozorava da je već način provođenja ispita jasan znak da država ne mari za profesionalizaciju vlastitih kadrova.
"On se polaže pred komisijom u Ministarstvu uprave, no pritom je propušteno detaljno propisati koji bi to, konkretno, ljudi trebali biti zaduženi za njegovo provođenje i ocjenjivanje znanja, kakve bi oni trebali imati kvalifikacije ili koje su njihove prednosti za obavljanje ove vrste posla. U novije vrijeme neki su koraci ipak napravljeni. I dok u bližoj prošlosti dobrom dijelu kandidata nisu bili dostupni materijali po kojima bi mogli učiti, danas je to ipak riješeno s obzirom na to da za polaganje ovog ispita postoje udžbenici i primjeri pitanja, a službenicima su dostupne čak i edukacije i seminari kako bi se mogli što bolje pripremiti. Ipak, svim tim koracima usprkos, državni stručni ispit i dalje je manje alat profesionalizacije državne službe, a više tek formalan proces koji sa svojom inicijalnom svrhom ima sve manje veze. Po meni je ključna činjenica da se on polaže nakon što je čovjek već zaposlen, umjesto da ga iskoristimo kao neki filtar već pri odabiru ljudi za državnu službu", rekao je Koprić prisjećajući se gomile kandidata koji su jedva prolazili ionako nezahtjevnu inicijaciju u javnu upravu.
Dio napretka je ostvaren osnivanjem Državne škole za javnu upravu, koja je trebala biti ključno mjesto edukacije novih službeničkih kadrova. No, i u tom se slučaju pokazalo da praksa ne može zaživjeti bez političke volje. Slučaj Rimac-Žalac nevjerojatno se ocrtava u jednom ispitnom odgovoru koji kaže da je svrha državne uprave, između ostaloga, zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito neposredno provođenje zakona. USKOK tereti Rimac, koja je inače bila tajnica Ministarstva uprave od 2017. da je urgirala kod ispitivača za neke kandidate, dok je drugima sredila da unaprijed dobiju pitanja. Tako svrha državne uprave da zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito neposredno provodi zakone teško može biti ostvariva kada se zapošljavaju osobe koje su lijene naučiti, primjerice, što je to Europska unija, Hrvatski sabor ili javna isprava.
