Siječanj je, kao i prosinac, bio topliji od prosječnoga, uz znatno manje oborine. Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka diljem Hrvatske bila je barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti. Prvih šest dana siječnja u većini krajeva bili su rekordno topli; od 0,1 do 1 °C, a u sjevernim krajevima i do dva stupnja viša od prosjeka. Klimatološka ocjena će stoga biti uglavnom "normalno" te vjerojatno samo ponegdje "toplo", navodi meteorolog Zoran Vakula za HRT.
Manja količina oborina
Ukupna siječanjska količina oborine posvuda je manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali i ponegdje u istočnoj Hrvatskoj i Podravini.
"U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjereno je svega 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku i manje, samo osam litara. U Pazinu i Makarskoj izmjereno je devet mm, na splitskom Marjanu sedam, a u Hvaru samo tri litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom 'vrlo suho' i 'suho', a samo ponegdje 'normalno', kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske.
Srećom za mnoge, 'kišan' i 'normalan' prosinac djelomično je ublažio dosadašnji većinski manjak oborine ove zime, kojoj samo neko dugotrajnije hladno razdoblje u veljači može "oteti" ocjenu razmjerno tople. Naime, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini je krajeva od 0,5 °C do dva stupnja viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca.
Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama, šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno - postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed", prognozirao je Vakula.
O proljeću i ljetu
Poznati meteorolog govorio je i kakvo će biti proljeće, ali i ljeto.
"Ne može se jamčiti, ali se može s umjerenom do velikom vjerojatnosti prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja.
Premda nesavršene, i unatoč napretku posljednjih desetljeća takve znanstveno utemeljene prognoze pouzdanije su od onih 'starinskih', temeljenih na izrekama, narodnim 'mudrostima' i kojekakvim 'prorocima', među koje se može ubrojiti i u mnogim svjetskim medijima osobito početkom veljače puno spominjani svizac Phil", kazao je Vakula, pa nastavio da i u Hrvatskoj i okolici postoje "meteorolozi" iz životinjskog svijeta.
"Na Svečnicu medved ide z luknje glet:
Če je vuni lepo, se još globle zakopa".
"Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje,
toliko poslije mukne, jer studen nastupi".
"Ako na Svijećnicu lete mušice,
poslije ćeš nositi rukavice".
"Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme,
tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime;
ako sunce grije
još veće zima nastupljuje".
Neke su to od narodnih izreka koje je od zaborava sačuvao i objavio u knjizi "Pučko vremenoslovlje" pokojni mr. sc. Milan Sijerković. Osim izreka koje se temelje na ponašanjima životinja, zapisao je i znanstveno analizirao i one koje su ljudi osmislili pamteći vrijeme na pojedine crkvene blagdane. Tako je, naveo je Vakula, za naredni tjedan zapisano:
"Kandelora,
zima fora,
a za njom gre sveti Blaž,
koji govori da je laž,
a za njim gre sveta Kristina,
koja govori da je istina";
