Vrijeme postaje sve ekstremnije, a jedan od posljednjih primjera su poplave u Hrvatskoj.
"Tu voda do pasa došla. Poplavilo sve računala, stolovi, papire jer sam ja geodet, sve mi je poplavilo. Znači točno metar vode ima unutra", kaže Ivan Brkić iz Obrovca za RTL Direkt.
Zoran Tomić iz Gračaca dodaje: "Počelo je prodirati jučer oko 3 popodne, već u 5 sati smo morali napustiti svoje kuće tako da ovaj. Užas, što je najveća tragedija to je bilo isto prije 6 mjeseci, ista stvar".
Uz sve što gledamo ovih dana korisno je čuti i savjete HGSS-a za sve koji se nađu u poplavama, a najopasnije je biti u vozilima. Crna statistika kaže da se polovica svih smrti u poplava događa u automobilima. Voda duboka tek 30 centimetara može pomaknuti vozilo i sakriti cestu koja nam je prije poplave bila dobro poznata.
Porast ekstremnih događaja
"Vidimo porast broja ekstremnih događaja. To možemo povezati s klimatskim promjenama, sa sve toplijom klimom u kojoj su takvi ekstremni događaji sve izraženiji, sve češći i sve ekstremniji", kaže Dorian Ribarić, meteorolog RTL-a.
Danas blatna kaljuža, a prije desetak godina ulaz u voćnjak u ovo doba godine bio je suh, govori nam Josip Stipčević iz Moslavine. Zbog previše padaline urod jabuka sada mu je i do 40% slabiji.
"Zemlja je jednostavno zasićena vlagom, ne usvaja i ne upija tu vodu i stvara ogromne probleme prilikom obrade. Mehanizaciji, ljudstvu i svemu skupa. Što će biti s jabukama, hoće li tu biti problema? Najvjerojatnije ćemo imati štetu i na samoj biljci", ističe Stipčević.
Na takvo vrijeme moramo se naviknuti. Tornada koja haraju Njemačkom i Češkom, isušena korita rijeka, sablasno prazni kanali Venecije. Priroda nam je poslala poruku, ono što radimo desetljećima, došlo je na naplatu.
Globalno zatopljenje
"Kad je riječ o tim velikim promjenama koje se stalno događaju, posebno s tim ekstremima, zapravo se radi o globalnom zatopljenju", kaže klimatolog Mirko Orlić.
Ako nastavimo po starom, do kraja stoljeća razina mora porast će za metar, a temperatura za 4 stupnja celzijusa. Što nas čeka u budućnosti, dva su scenarija. Sve ovisi o nama i emisiji stakleničkih plinova.
"Ako ju jako reduciramo onda će se emisija odvijati po tzv. optimističnom scenariju. A ako to ne napravimo, ako nastavimo kao do sada emitirati stakleničke plinove – onda ćemo imati pesimistični scenarij", navodi Orlić.
