Premijer Andrej Plenković i predstavnici saborskih klubova iza zatvorenih vrata Banskih dvora analizirali su situaciju na istoku Europe, a tim povodom su u studiju RTL-a Danas u petak gostovali zastupnici Možemo! i Domovinskog pokreta Sandra Benčić i Ivan Penava.
Sandra Benčić u uvodu je prokomentirala zbunjuju li javnost proturječne informacije, odnosno kada premijer govori o 45 kilograma, a ministar obrane Mario Banožić o 120 kila teškoj bombi.
"Naravno da to zbunjuje javnost. Upravo sam na to danas upozorila na ovom sastanku da bi bilo dobro da se stvari ne komuniciraju unaprijed dok istraga ne bude u potpunosti završena.
'Premijer nije trebao izlaziti s informacijama'
Čuli smo da je krenulo od toga da nije bilo eksplozivne naprave, pa je onda ministar Banožić rekao da je postojala eksplozivna naprava, govorio o bombi od 120 kg, a na što su svi vojni stručnjaci reagirali da je to nemoguće. Nakon toga smo imali izjavu šefa NATO-a da uopće nije bilo eksplozivne naprave", kazala je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijeve koalicije i nastavila:
"Premijer sada tvrdi da se radi o bombi od 45 kg eksploziva te da je eksplodirala pri dodiru s tlom, ali na određenoj dubini. Spominjao je nekih pet metara dubine. Mislim da nije trebao izlaziti s tim informacijama dok se istraga ne zaokruži.
Danas sam postavila pitanje na koje nisam dobila odgovor, a to je - zašto je SOA na čelu te istrage, a ne Vojno sigurnosno-obavještajna agencija, jer ovo je njihova domena. Spomenuto nam je da sudjeluju i oni, ali ja bih voljela da vojni stručnjaci kažu kada istraga završi koji su nalazi. Jako je važno da se tu ne isprepliću razine odgovornosti“, dodala je Benčić.
Ivan Penava sastanak s premijerom prokomentirao je ovako:
"Mislim da je to bio dobar i konstruktivan potez, dijalog je uvijek dobrodošao. Sve drugo vezano za slučaj je katastrofa. Govorimo o činjenici da je te noći samo dragi Bog čuvao hrvatsko nebo. Govorimo o činjenici, da je dron pao 100 metara dalje, da bismo danas oplakivali studente, odnosno da NATO ne može biti zamjena za Hrvatsku vojsku.
Ove smiješne optužbe i prebacivanja odgovornosti na Mađare, Rumunje. NATO je dokaz naše nesposobnosti. Prije svega, NATO to smo mi, NATO je jak koliko smo mi jaki", rekao je i prokomentirao mogućnost da se nešto promijeni.
'Uzroci su nesposobnost, uhljebljavanje, korumpiranost'
"Taj sastanak je bio konstruktivan iz aspekta nekakvog dijaloga, ali da operativno tu postoje naznake ka nekom poboljšanju, ne. Zato što su korijeni ovog problema u nesposobnosti, uhljebljivanju stručnih kadrova, korumpiranosti. Tu govorim i potresu, i o covidu, o dronu, o demografskoj katastrofi", kazao je Penava.
Benčić se osvrnula na to hoće li se uspjeti utvrditi tko je dron poslao i s kojom namjerom?
"Navodno se na tome radi. Postoji i putanja kojom je dron išao, zna se da mu je domet 1000 km. Može se otprilike utvrditi odakle je došao. To odakle je on došao u ovim okolnostima, rata u Ukrajini i agresije, te činjenice da se Ukrajina brani kako zna i umije, a osim vojske sudjeluju i dobrovoljci... Znamo kako je to bilo i kod nas, treba vremena da se to sve ustroji. Teško je detektirati radi li se tu o grešci, sabotaži ili namjeri", kazala je Benčić.
"Dakle moramo biti svjesni da će to biti teško utvrditi. Važno je ne donositi zaključke uanprijed i ne eskalirati situaciju više nego što već je. Ali isto tako je važno reći da se bez obzira na to, a mi jesmo imali sreće, radi o ozbiljnom sigurnosnom propustu, i to unutar NATO-a.
Hrvatska zbog svog oblika teško da može, u trenutku kada nam nešto takvo uđe u zračni prostor, dići protuzračnu obranu. Nama je važno da imamo dojavu susjednih zemalja. To što nam nisu dojavili je zaista veliki propust i tu imamo oprečne izjave“, zapazila je Benčić.
Penava nije mišljenja da treba kriviti NATO.
"Da se ne shvatimo krivo, NATO je potreban, dobri odnosi su potrebni, ali NATO je jak koliko su mu jake članice. Taj dron je pao u Hrvatsku, on je ugrozio hrvatske građane. Mi smo mogli brojati mrtve hrvatske studente. Ja ne mogu zbog toga kriviti Orbana ili bilo koga u NATO-u.
Doseg radara koji mi posjedujemo je 400 i nešto kilometara. Naravno da to nadziranje ne staje na našim granicama. Naravno da pri brzini od 1000 km/h da vam je pola sata potrebno za 500 kilometara", poručio je i prokomentirao je li NATO samo tigar od papira.
"Nipošto to ne bih rekao. Međutim, kada govorimo o protuzračnoj obrani, taj sustav se sastoji od tri komponente. Dakle, osim radarskog nadzora, postoji protuzračna obrana i zrakoplovstvo koji moraju biti integrirani. Ovdje govorimo o dronu starom 70 godina dugačkome 15 metara i mi danas, 2022. godine, nismo sposobni nositi se s takvom ugrozom.
Što bismo radili da je takav projektil bio hipersoničan, da je letio 3000 km/h i da je bio dug tri metra", kazao je Penava.
'Interes hrvatskih građana mora biti na prvom mjestu'
Benčić i Penava na kraju su se osvrnuli i na rat u Ukrajini.
"Hrvatska je u Saboru podržala Ukrajinu. Jasno je detektirano tko je tu agresor, a tko žrtva. Mi iz Klupa zeleno-lijevog bloka smatramo da napori međunarodne zajednice moraju biti usmjereni prema tome da se zaustavi trenutna vatra i da se otvori stvaran dijalog oko mogućeg rješenja u Ukrajini", kazala je Benčić.
"Što se tiče Ukrajine mislim da smo iskazali potrebno zajedništvo i u tom smislu mislim da ne treba dalje trošiti riječi. Međutim, večeras treba poslati poruku da nama interes i sigurnost hrvatskih građana mora biti broj jedan. Zato smo i birani u Hrvatski sabor.
Nažalost, iz nevolje u nevolju svjedočimo neoperativnosti i nesposobnosti. Uzdajemo se u partnere i u Europu, a samo ne u svoju izvršnu vlast", poručio je Penava.
