Tjedno samo jedna hrvatska veledrogerija uveze i do tisuću kutija lijekova čija uputa za korištenje nije prevedena na hrvatski jezik. Zašto je tomu tako? I kako onda znati koristiti lijek i doznati moguće nuspojave?
Već ste popili lijek. I tek onda krenuli pročitati uputu za korištenje i moguće nuspojave. A one su ispisane - na stranom jeziku.
To su lijekovi koji nisu registrirani u Hrvatskoj ili oni kojih je pak ponestalo. Liječnik ih propisuje samo kada je to nužno, a veledrogerije hitno uvoze.
"Riječ je o jednoj brzoj reakciji zdravstvenog sustava gdje je
potrebno što prije dostaviti taj lijek pacijentu. Uputa o lijeku
se ne prevodi na hrvatski jezik jer bi to značajno usporilo sam
postupak i povećalo troškove nabavke", objašnjava Ivana
Šipić,
glasnogovornica HALMED-a.
U Hrvatsku se samo prošle godine, osim 5073 registrirana lijeka, po hitnoj proceduri moralo uvesti još 600 lijekova. Od ukupno 3 milijarde kuna koliko Hrvati godišnje troše na lijekove na recept, omanji dio - 30 milijuna kuna - čine upravo hitno uvezeni.
Ako ne razumijete jezik zemlje iz koje je lijek uvezen, pomoći vam može liječnik ili ljekarnik.
"Malo detaljnije s pacijentom prolazimo prilikom izdavanja toga lijeka. Način primjene, moguće nuspojave tog lijeka, i eventualne interakcije lijeka s ostalim lijekovima koje pacijent primjenjuje", pojašnjava Tomislav Rukavina, magistar farmacije.
Za one koji su traženiji, veledrogerije su same prevele uputu za korištenje i priložile uz lijek. Ipak, uputa na stranom jeziku nije jedini problem s hitno uvezenim lijekovima.
"Nama treba i po 15 dana iz Europske unije da taj lijek dođe do Hrvatske. E tu imamo problem što u određenim terapijama, antibiotskim ili sličnima, nema vremena čekati za terapiju", kaže direktor veledrogerije Jakov Radošević.
Zato, kaže, Ministarstvo zdravstva što prije treba promijeniti zastarjeli pravilnik. A dok to ne učine - vi možete pokušati i sa dobrim starim google prevoditeljem.