Tko će im stati na kraj? /

Istražujemo: uništavaju li strani lanci namjerno hrvatsku poljoprivredu?

Za krastavac, primjerice, španjolski proizvođač dobije tri puta više dok hrvatski ostaje na rubu egzistencije

11.7.2017.
18:49
VOYO logo

Zbog uvoza grčkih lubenica lošije kvalitete, ona slađa, bolja i svježija iz doline Neretve, ne pronalazi svoj put do kupaca. Cijena pada iz dana u dan. S početne dvije kune, sada je već kunu i 20 lipa, no ni to nije kraj. I nije kraj, nego početak jedne zabrinjavajuće priče u kojoj se pokraj svježe hrvatske, na policama nalazi čak i talijanska salata.

"Je li ovo domaće?", upitali smo prodavača na zagrebačkom Dolcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nije domaće. Iz Makedonije je", odgovara nam.

I na Dolcu se nađe uvozno voće i povrće iako ga neki ne bi smjeli prodavati. No, kod Ane je drugačija situacija. Veliki natpis domaće, a imaju i certifikat. Za neke kolege ne pronalazi opravdanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Uglavnom uvoze sve i svašta. Prodavali smo i u trgovačkim lancima, ali nam nisu plaćali pa su ostali puno dužni pa su nas uništili", kazala nam je Ana Marijanović.

Kumice kažu da cijene na Dolcu nisu što su nekad bile, sad im je posao, tvrde, na rubu isplativosti. 

"Lani sam prodavala po 30 ili 25 kuna, sad po 10-12 kuna."

Dolaskom stranih lanaca, otvaranjem tržišta, domaći proizvođači dodatno gube dah.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ide ono što je jako jeftino. Uvozno je jeftinije, ne gledaju kvalitetu. Gledaju samo da je jeftino", priča nam Dragica, koja prodaje voće i povrće na Dolcu.

Međutim, u trgovačkim lancima obrnuta filozofija. Uvozno je skuplje što znači opet lošu vijest za domaće proizvođače. Za krastavac španjolski proizvođač dobije tri puta više dok hrvatski ostaje na rubu egzistencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lubenice iz Metkovića u jednom od lanaca nismo niti pronašli, imaju tek mini lubenice iz uvoza po 15 kuna. Kad smo kod voća - lani je uvezeno u vrijednosti 172 milijuna eura, dok je izvoz bio tek 37 milijuna eura. 

Naprimjer, Hrvatska sama proizvede 80 posto potreba za krumpirom, ali opet ga više uvozimo, nego što izvozimo.

"I to ne znači da ne valja, ali kad znaš da je domaće, onda je domaće", ističe Jasna iz Zagreba.

"Uvijek kupim skuplje jer hrvatsko je hrvatsko", priča nam Nada.

Pri kupnji treba biti oprezan. Neki dućani koji se reklamiraju da prodaju isključivo domaće i ekološko kupcima podvaljuju povrće iz izvoza. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo