Nikad dovršena Sveučilišna bolnica trebala bi postati dječja nacionalna bolnica - tako je to zamislio ministar zdravlja Milan Kujundžić.
Ministar ne otkriva detalje, ali u razradi plana pomaže mu 50 pedijatara, ginekologa, ravnatelja bolnica - među njima i još uvijek aktualni ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb.
„Kada struka odluči što će tamo biti, koliko kreveta, koliko čega tada se to daje u ruke arhitektima kao projektni zadatak i oni tada planiraju bolnicu. I ovo što je jako važno ovo se sve može raditi paralelno i radi se paralelno.“, rekao je Zoran Bahtijarević, v. d. ravnatelja Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Bolnički kostur počeo se graditi prije 32 godine. A platili su ga tada zaposleni Zagrepčani samodoprinosom od 1,5 posto plaće. Sve kako bi njihova djeca danas imala ruševinu koja služi samo za političke bodove.
„Danas je ovo ruglo najveće ruglo Grada Zagreba da ne govorimo i države jer ovo što se dogodilo od jedne najveće investicije u povijesti, istina bila je socijalistička pa malo svi kažemo šta nas briga za to, ali ovu investiciju nismo u stanju napraviti što smo onda napravili.“, rekao je arhitekt Niko Gamulin.
Prvo pitanje na koje treba odgovoriti je smije li se na tako oronulim temeljima uopće nastaviti graditi?
„Prvo treba napraviti analizu je li ovo uopće moguće adaptirat za neku bolnicu ili bilo šta, drugo to nitko nije napravio u zadnjih 20 godina, a prošlo je 30 godina od ovoga i ovo izgleda kao najruševniji objekt kao da su bombe padale iz rata.“, kaže Gamulin.
Ministar zdravstva je zamislio da bolnicu ponovno financiraju građani - ali, cijele Europske unije preko EU fondova.
Dugačak je popis političara koji su obećavali, a nikada nisu uspjeli od ruševine učiniti najmoderniju bolnicu u Hrvatskoj. Zašto bi onda trebali vjerovati Milanu Kujundžiću?
I prije 10 godina postojalo je povjerenstvo za obnovu bolnice i njegovi vizionari:
„Optimistična prognoza je da bi objekt mogao biti predan na upotrebu pacijentima za 7 do 8 godina.“, govorio je tada Andrija Hebrang.
„Prvi puta da iskreno vjerujem da će taj projekt zaživjeti i da će bolnica biti dovršena.“, kazao je Zvonimir Šostar iz Ureda za zdravstvo grada Zagreba.
Sveučilišna bolnica prije par mjeseci trebala je biti europska agencija za lijekove. Tu je trebao biti tehno-park, zagrebačke terme, novi Imunološki, psihijatrijska klinika, hospicij pa čak i izletište. Bolnica možda izgleda kao građevinska lešina, ali na zagrebačkoj burzi je itekako živahna.
„Bolnica na kraju grada je među 6 najvećih dioničara Zagrebačke banke. E, sad, di su pare? Netko će valjda kazati.“, rekao je bivši saborski zastupnik Pero Kovačević.
Bolnica drži dionice Zabe od '89. godine, a vrijede više od 20 milijuna kuna. Uz to godišnje knjiži oko 2 milijuna kuna dividende. Kako je to moguće?
„Do dan-danas nema pravog odgovora a što se bolnice tiče zna se da je za nju izdvojeno ukupno 81 mil tadašnjih njem maraka, a 1992. kad je obustavljena gradnja utrošeno je 330 mil maraka a nestalo je 531 milijun maraka.“, kazao je Kovačević.
Vlasnik bolnice je grad Zagreb, ali na pitanja o nestalim milijunima nitko ne odgovara. Zato je Kovačević, prije 10 godina, tražio odgovore od DORH-a.
„DORH mi je dogovorio da je bilo kaznenih djela, ali iz 79. godine i da su 5ta djela ušla u zastaru dakle pravna država na hrvatski način. Ne znam zašto nisu djelovali kad je ratno profiterstvo ostalo bez zastare, jer se radi o '92. godini, ali eto - Hrvatska!“, kazao je Kovačević.
Prije 30-ak godina Zagrepčani su na referendumu izabrali da će dio svoje plaće 10 godina uplaćivati za bolnicu. Bolnica je i dalje ruševina, a na pitanje - gdje je njihov davno potraćeni novac - odgovor je: nastupila je zastara.
