Europski parlament donio je Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života prema kojoj zemlje članice roditeljima trebaju omogućiti fleksibilno radno vrijeme.
- EU potiče muškarce na korištenje očinskog dopusta: 'Imat će veću ulogu u odgoju, a žene će moći raditi'
- Radite četiri dana, a plaću dobivate za cijeli tjedan: Može li ovaj model zaživjeti u Hrvatskoj?
Naziva se to i demografskom mjerom. Iako su rijetki, pozitivni primjeri već sad postoje i u Hrvatskoj. Za usklađivanje Zakona o radu s Direktivom rok je tri godine.
Renata-Aleksandra Valentinčić Hranilović, specijalistica za zapošljavanje i selekciju u Ini, zaposlenica je velike kompanije, ali 24 sata dnevno je prije svega majka.
Fleksibilno radno vrijeme i izbor mjesta rada omogućavaju joj uspješno balansiranje između poslovnih obveza i brige za djecu.
''Prije neki dan sam svoju djevojčicu upisivala u školu i bili smo naručeni u 11 sati. Inače bi to od mene tražilo da idem na posao pa jurim doma pa se onda opet vraćam ili da uzmem cijeli dan godišnjeg odmora, a ovako sam ostala doma obavila svoj posao i upis s djevojčicom'', objašnjava Valentinčić Hranilović.
Europska direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditeljima jamči ne samo fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće, već i neprenosivi roditeljski dopust od dva mjeseca i plaćeni dopust od 10 dana za očeve nakon rođenja djeteta.
''Sami očevi kada traže mogućnost da budu sa djetetom znaju biti negativno doživljeni na radnom mjestu. Ovom direktivom se pokušava to umanjiti jer se svim očevima daje mogućnost da budu jednako s djecom kao i majke'', kaže Diana Kobas Dešković iz udruge Mamforce.
Radnici koji su roditelji djece do osam godina starosti od poslodavaca će moći tražiti prilagodbu radnih uvjeta. Sindikati poručuju da primjena Direktive traži snažnu potporu države.
''Država izravno iz proračuna treba pronaći model u kojem će financirati razliku primanja za ovo razdoblje u kojem će poslodavac otpustiti dio punog radnog vremena, a dio neka doista dade i poslodavac pa neka tu dobije olakšice s porezne strane'', poručuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.''
I dok je fleksibilno radno vrijeme u mnogim zapadnim državama standard, iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde da u Hrvatskoj za to postoje mnoge zakonske zapreke.
''U Zakonu o radu imamo tu mogućnost, ali ne pokriva sve. Izdvojeno mjesto rada znači da mora provesti uvjete zaštite na radu i druge elemente koje mi moramo uvesti i u prostorijama poslodavca'', tvrdi Milica Jovanović iz HUP-a.
Osim zakona potrebno je mijenjati i organizacijsku kulturu poslovanja pa će više roditelja moći raditi kada može i želi.