Efikasniji mehanizmi zaštite /

Istanbulska konvencija stupila na snagu: Evo što se u praksi mijenja za žene i djecu žrtve nasilja

U Hrvatskoj je od danas na snazi Istanbulska konvencija, dokument koji je izazvao veliku buru i podjele u društvu

1.10.2018.

9:30

danas.hr

Patrik Macek/PIXSELL

Punim imenom Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, tebala bi pružiti bolji pravni okvir i efikasnije mehanizme za iskorjenjivanje obiteljskog nasilja te kvalitetniju pomoć ženama koje su žrtve nasilja.

Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene, a ta djela obuhvaćaju psihičko, tjelesno i seksualno nasilje, uključujući silovanje, prisilni brak, uhođenje, tjelesno nasilje, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje.

Za provedbu Konvencije osigurano je oko 70 milijuna kuna godišnje.

Ratifikacijom Istanbulske, Hrvatska se obvezala na :

Uspostavu specijaliziranih službi za potporu koje pružaju medicinsku pomoć te psihološko i pravno savjetovanje žrtvama i njihovoj djeci

Otvaranje novih skloništa i uvođenje besplatnih telefonskih linija za pomoć koje su otvorene 24 sata dnevno

Kriminalizaciju i odgovarajuće kažnjavanje svih oblika nasilja nad ženama

Osiguranje posebnih zaštitnih mjera tijekom istrage i sudskog postupka

Uvođenje obaveze instantne reakcije policije na pozive za pomoć

Omogućavanje odštetnih zahtjeva prema nasilnicima i prema državi u slučaju kršenja Konvencije

Osiguranje financijske pomoći ženama žrtvama nasilja, te pomoći kod osiguranja stanovanja obrazovanja, osposobljavanja i pronalaženja zaposlenja

Osnivanje lako dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, potpore za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava te mnoge druge.

Da je Istanbulska konvencija potrebna Hrvatskoj pokazuju i podaci o 8000 tisuća žena u prošloj godini koje su bile žrtve nasilja, a ukupno je zabilježeno više od 12 tisuća prekršaja. Broj kaznenih djela nasilja u obitelji bilo je tek 552 i to je ono što bi Konvencija trebala promijeniti.

Od usvajanja Istanbulske konvencije ubijene već tri žene: zašto sustav u Hrvatskoj još ne funkcionira?

U Hrvatskoj se, naime, 90 posto sveg nasilja nad ženama i u obitelji kvalificiralo kao prekršaj, a primjenom Istanbulske trebalo bi se ozbiljnije sankcionirati takva djela, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona.

Između 2013. i 2017. godine ukupno počinjeno 195 ubojstava, od čega je ubijena 91 žena, velikom većinom od bliskih osoba i intimnih partnera.

Pitanje rodne ideologije

U Hrvatskoj se, nažalost, više raspravljalo o tome uvode li se Konvencijom na mala vrata rodna ideologija i srednji spol nego o nasilju u obitelji i poboljšanjima koja bi Istanbulska mogla donijeti. Crkva i konzervativne nevladine udruge pokrenule su javnu kampanju protiv Istanbulske, a građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj" predala je potpise za referendum o otkazivanju Istanbulske konvencije.

Dokument je izazvao i podjelu u HDZ-u te su istaknuti članovi te stranke glasali u Saboru protiv njega. Nije pomoglo niti to što je uz Konvenciju Vlada predložila Interpretativnu izjavu u kojoj se pojašnjava da Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, ni promjenu ustavne definicije braka te da je cilj dokumenta zaštita žena od svih oblika nasilja te sprečavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. U službenom očitovanju o tome oglasilo i Vijeće Europe koje stoji iza Istanbulske konvencije i jasno istaknulo da u tom tekstu nema "rodne ideologije".

Konvenciju koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2014. do danas je ratificiralo 28 članica Vijeća Europe (od 47) te 17 članica Europske unije (od 28).

ZEMLJE KOJE SU RATIFICIRALE KONVENCIJU

Hrvatska, Albanija, Austrija, BiH, Italija, Crna Gora, Portugal, Srbija, Turska, Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španjolska i Švedska, Slovenija, Finska, Poljska i Nizozemska, 2016. San Marino, Belgija i Rumunjska, Gruzija i Norveška.

ZEMLJE KOJE NISU RATIFICIRALE KONVENCIJU

Mađarska, Češka, Grčka, Latvija, Litva, Luksemburg, Velika Britanija, Irska, Island, Lihtenštajn, Rusija, Armenija, Azerbejdžan, Moldavija i Makedonija.