Osim s bolešću, oboljeli se moraju boriti i sa stigmatizacijom okoline, ali i s vlastitim strahovima i upravo ta neizvjesnost mnogima najteže pada, ako su imali sreće pa imali blagu kliničku sliku.
'Imaš bolest, imaš nešto u sebi. Ne znaš protiv čega se boriš, a moraš se boriti. Idem spavati noću i ne znam što će se dogoditi, hoću li biti kao jučer, hoće li mi se što pogoršati, jer tamo su se iz minute u minute mijenjale stvari'', priča za Dnevnik.hrAndrea Baressi iz Vodnjana, jedan od prvih ljudi iz Hrvatske koji se zarazio koronavirusom. Ni sam ne zna kao točno, nagađa na poslu ili u teretani u talijanskoj Cortini gdje već 19 godina radi.
U svemu je imao i dosta sreće, jer jedini simptomi koje je imao bili su tek temperatura i peckanje u grlu, dok je veća borba bila ona psihološka, u borbi protiv nepoznatog neprijatelja.
'Ljudi ne razumiju što se događa'
To kaže i drugi oboljeli, koji ističe kako mi je i teško pala stigmatizacija zbog bolesti koje nikako nisu sami birali.
''Ljudi ne razumiju što se događa. Misle da mi koji smo bili zaraženi želimo nekoga zaraziti. Nitko nikoga ne želi zaraziti. Razumijem sve ljude jer jednostavno strah za sebe i svoje bližnje može ih opravdati'',rekao je Dino Peruško koji je, kao i Andrea, izliječen od koronavirusa.
Mnogi će trebati psihološku pomoć
Stigmatizacija je šokirala čak i iskusnog psihijatra Veljka Đorđevića, a kako ćemo posljedice pandemije osjećati još dugo smatra i psihijatar Ivica Šajin.
''Svi ljudi koji su pogođeni ovom pandemijom, znači bilo gubitkom posla, promjenom načina života, sigurno da će u jednom trenutku proživljavati nešto što će iziskivati psihološku pomoć'', zaključuje.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
