Svaki vozač zna da mu svake godine slijedi tehnički pregled vozila pa dok neki na "tehnički" odlaze bezbrižni, pojedinci se još uvijek pitaju prolazi li ona "stavim u pepeljaru dodatnih 100 kuna i prođem pregled". No, čini se da ovo drugo definitivno ne vrijedi jer svake godine se oko 20 posto automobila vrati s tehničkog pregleda i to zbog manjih ili većih neispravnosti.
Prema pisanju Slobodne Dalmacije, građani su nezadovoljni pa govore da ispitivači na tehničkom pregledu nisu nikada bili stroži nego ove godine. Tvrde da ih "ruše" i zbog sitnih grešaka koje im prethodnih godina nisu zamjerali. Međutim, novinarima Slobodne su u Centru za vozila Hrvatske kazali da to baš nije tako.
Manji i veći opasni nedostaci
Prošle godine je u Pravilnik o tehničkim pregledima vozila preuzeta odredba Direktive EU 2014/45/EU. Ona propisuje da se nedostaci utvrđeni za vrijeme tehničkog pregleda podijele na dvije kategorije. Prva su manji nedostaci te zbog njih vozilo ne pada na tehničkom pregledu, a druga su veći i opasni nedostaci zbog kojih vozilo pada na pregledu. Dipl. ing. Goran Pejić te ujedno pomoćnik uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske, objasnio je Slobodnoj Dalmaciji da su kriteriji za utvrđivanje ispravnosti, kao tehnologija obavljanja tehničkih pregleda za veliku većinu sklopova vozila je ostala ista. U prvih osam mjeseci 2019. godine na tehnički pregled došlo je 1.488.022 vozila od kojih je 317.367 vozila bilo neispravno. To čini 21,33% vozila.
Karlovac: Akcija besplatnog tehničkog pregleda na stanicama za tehnički pregled 19.11.2018., Karlovac - Na stanicama za Tehnicki pregled vozila u razdoblju od 19. - 24. studenog provodi se preventivno-sigurnosna akcija naziva Dani tehnicke ispravnosti vozila 2018. Akcija se provodi u suradnji Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske i stanice za redovni tehnicki pregled vozila, pod pokroviteljstvom Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa. Pregled vozila je besplatan, osim za vozila koja su pod obaveznim tehnickim pregledom. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
"U Hrvatskoj tehničke preglede obavlja 40-ak različitih pravnih osoba, koje zapošljavaju više od 1800 nadzornika i referenata, a nadzor nad tim poslovima obavljaju Hrvatski autoklub i Ministarstvo unutarnjih poslova. S obzirom da se radi o uistinu velikom sustavu, iluzorno bi bilo očekivati da se pogreške i propusti ne mogu dogoditi. Tako je u dugogodišnjoj praksi rada stanica za tehnički pregled vozila bilo i primjera gdje je utvrđeno da su tehnički pregled prošla vozila za koja je naknadno utvrđeno da su tehnički neispravna. S obzirom da se radi o poslovima javne ovlasti, Ministarstvo unutarnjih poslova ima na raspolaganju različite sankcije, od upravno-pravnih (oduzimanje licence), do pokretanja prekršajnog ili čak kaznenog postupka", govori Pejić.
Usporedba Hrvatske i Njemačke
Pejić navodi da kada je riječ o njihovim zaposlenicima, prošlih godina bilo je nekoliko slučajeva gdje su utvrdili povrede obveza iz radnog odnosa. Što znači da su ljude puštali na tehničkom pregledu i kada nisu trebali. Pejić kaže da je to rezultiralo otkazom ugovora u radu. Prokomentirao je i kakvo je stanje u Njemačkoj kada je riječ o "padanjima" na tehničkim pregledima.
"U Njemačkoj se godišnje obavi oko 30 milijuna tehničkih pregleda vozila, čija je prosječna starost oko devet godina. Kod nas je prosječna starost voznog parka u 2018. bila 13,68 godina, a u 2013. 12,66 godina. U Njemačkoj je tehnički neispravnih vozila posljednjih godina proglašeno oko 18 do 19% automobila, uz napomenu da su kriteriji za ocjenu vrlo slični, odnosno gotovo identični kao i kod nas u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir činjenicu da je prosječna starost njemačkih vozila manja od prosječne starosti naših vozila, ovaj rezultat je sasvim očekivan, odnosno rezultati koje postiže naš sustav tehničkih pregleda vozila vrlo su kompatibilni onima u Njemačkoj", opisao je Pejić za Slobodnu Dalmaciju.
Ako vozilo proglase tehnički neispravnim, ono može na ponovni pregled unutar 15 dana
Nedostatak tehničke ispravnosti bilježi informacijski sustav Centra za vozila Hrvatske, objašnjava Pejić. Ovisno o težini neispravnosti jer postoje manji te veći i opasni nedostaci, vozilo se proglašava tehnički neispravnim. Ukoliko se na tehničkom pregledu utvrde manji nedostaci tada će vozilo biti proglašeno tehnički ispravnim i vozač može "ići kući pjevajući".
09.01.2018., Zagreb - Stanica za tehnicki pregled Centra za vozila Hrvatske gdje sa od 1.1.2018. mogu obaviti sve stvari vezane za registraciju automobila. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
"U slučaju kada se vozilo proglasi tehnički neispravnim, isto može pristupiti besplatnom ponovljenom tehničkom pregledu unutar 15 (kalendarskih) dana. Ako se na ponovljenom tehničkom pregledu utvrdi da su svi veći i opasni nedostaci otklonjeni, vozilo se proglašava tehnički ispravnim, čime stječe jedan od uvjeta za produženje važenja prometne dozvole ili registraciju", govori Pejić i dodaje da su najčešći nedostaci oni u kočnicama, osovinama, kotačima pneumaticima, svjetlosno signalnoj opremi, ovjesu i na šasiji ili karoseriji.
Čak 28 posto utvrđenih nedostataka je u kategoriji onih koji su uzročnici prometnih nesreća
Istraživanjem "Provjera tehničke ispravnosti vozila koja sudjeluju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama", u kojem je sudjelovao i Centar za vozila Hrvatske, utvrđeno je da je na 42 posto pregledanih vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom utvrđen neki nedostatak zbog kojeg bi vozilo na tehničkom pregledu bilo proglašeno neispravnim. No, valja naglasiti da mnogi od tih nedostataka vjerojatno nisu utjecali na prometnu nesreću.
"Treba istaknuti činjenicu da 28% od ovih utvrđenih nedostataka spada u kategoriju onih koji su mogli biti izravni uzročnik prometne nesreće. Ako se malo upotrijebi matematika, lako se može zaključiti da je cca 12% vozila koja su sudjelovala u težim prometnim nesrećama imalo veće tehničke nedostatke koji su mogli uzrokovati prometnu nesreću. Nažalost, prosječna starost ovih vozila je bila veća od 14 godina, što je više od prosječne starosti našeg voznog parka, iz čega se lako može zaključiti da su starija vozila nesigurnija u prometu na cestama", objasnio je Pejić za Slobodnu Dalmaciju.
