Na najgori dan pandemije sa 6310 novozaraženih i u situaciji u kojoj je u Zagrebu među 1793 testiranih njih 56 posto pozitivno, virusni imunolog iz Rijeke prof. dr. sc. Bojan Polić kaže da ovakav razvoj situacije ne iznenađuje s obzirom na vrlo blage epidemiološke mjere koje imamo u Hrvatskoj.
"I pitanje je koliko se i postojeće mjere poštuju. Ljudi su se opustili, imamo relativno nisku procijepljenost i nema zapreke da se ovakav val ne dogodi. Ne vidim koliko će on trajati jer ga jednostavno ništa ne sprječava da se širi. To što su se ljudi sad počeli cijepiti, zakašnjelo je jer treba od pet do šest tjedana da se razvije imunost", govori prof. dr. sc. Polić za RTL.hr.
Nastavlja da je vrlo problematično što se povećava broj inficiranih i hospitaliziranih ljudi i da je jedini način da se ovaj val zaraze zaustavi, uvođenje jačih epidemioloških mjera.
"A to je pitanje politike i epidemiologa hoće li to i učiniti. Ako se situacija ovako nastavi, za dva do tri tjedna imat ćemo kaotičnu situaciju u zdravstvenom sustavu i doći će do pucanja. Val novozaraženih nakon dva do tri tjedna prati povećanje broja hospitaliziranih i umrlih ljudi", kaže naš sugovornik.
Podsjeća da su mnoge bolnice već sad blizu popunjavanja svojih kapaciteta, u splitskoj bolnici ukinuli su hladni pogon, u bolnicama u Rijeci i Zagrebu blizu su popunjenja kapaciteta.
"Za dva tjedna možemo očekivati kolaps", rekao je prof. dr. sc. Polić. Na pitanje, koja bi bila efektivna mjera koja bi mogla prekinuti ovaj val, kaže da su to jedino restriktivnije mjere.
"Kao efikasna mjera već se pokazao lockdown. Da smo tijekom listopada uveli restriktivnije mjere, ne bismo danas o tome razgovarali. Bojim se da ćemo biti prisiljeni uvesti neku vrstu lockdowna", kaže naš sugovornik.
Za delta soj virusa, koji sad prevladava, kaže da je vrlo infektivan i da mu pogoduje to što su ljudi u zatvorenim prostorima zbog lošijih vremenskih prilika. Pojašnjava u zatvorenom prostoru ljudi dobivaju puno veće "doze" virusa, te upozorava da to ne pogoduje ni cijepljenima, naročito ljudima s drugim komorbiditetima.
"Zatvoreni prostori su pogodan milje za daljnje širenje virusa", kaže.
Na pitanje, je li zatvaranje škola eventualno rješenje, prof. dr. sc. Polić kaže da je upitno koliko bi to imalo smisla ako bi, primjerice, ostali otvoreni kafići.
"Tu mora biti više mjera koje bi sinkronizirano djelovale. Možda smo trebali proširiti Covid potvrde na sve ugostiteljske objekte tijekom listopada i možda bi time potaknuli ljude na cijepljenje. Sada se treba primijeniti skup mjera, ali bez njih, neće biti bolje", smatra naš sugovornik.
Molekularni biolog sa Sveučilišta Goethe, prof. dr. sc. Ivan Đikić, kaže da ovako dramatično veliki broj zaraženih imamo zbog niske procijepljenosti od oko 47 posto populacije.
(Goran Kovačić/PIXSELL)
"Slični su brojevi u cijeloj istočnoj Europi i realno se može očekivati da će četvrti val pandemije puno duže trajati i tim zemljama nego u Danskoj, Portugalu, u Irskoj gdje imamo visoku procijepljenost. U zemljama s niskom procijepljenosti možemo očekivati vrlo dugi četvrti val i peti val će se pojaviti početkom iduće godine", rekao je prof. dr. sc. Đikić.
Dodao je kako je teško predvidjeti kada će biti vrhunac ovog vala i do kojeg bismo dnevnog broja novozaraženih mogli stići.
"I to ovisi o Vladi. Ako se stvarno ne pokrene ozbiljna komunikacija s građanima jer je najefikasnija mjera pravilno komuniciranje s građanima. Ako se s građanima komuniciraju točni brojevi i opasnosti, građani će sami napraviti sve da zaštite sebe, svoje bližnje i djecu", rekao je prof. dr. sc. Đikić.
Na pitanje, je li rješenje možda opet neka vrsta lockdowna, Đikić odgovara: "Ne treba ljude plašiti lockdownom". Za kraj se osvrnuo i na to da je sve više oboljele djece, kao i trudnica.
"Uvijek se bojim kad dopuštamo virusu da divlja u našoj populaciji, a to znači da se širi nekontrolirano i da evolucija virusa postane jedan rulet. U takvom ruletu bojim se i za djecu i za trudnice i za mlade jer nitko ne zna prema kojoj će se varijanti virus razvijati unutar populacije", rekao je prof. Đikić.
