U tjednu u kojem je krčki biskup Ivica Petanjak iznajmljivačima sugerirao da u svoje sobe i apartmane, s početkom sezone, okače križeve, na javnom savjetovanju o Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti javio se i jedan domaći posjetitelj te Ministarstvo turizma upitao ne bismo li pored pet i bike friendly apartmana dio privatnog smještaja mogli brendirati i kroz oznaku “gay friendly”?
Kako navodi u svojem javno objavljenom komentaru, na ovo ga navodi prilično loše prošlogodišnje iskustvo ljetovanja na obali koje je okončano desetak dana ranije, prvenstveno iz razloga jer je vlasniku apartmana, u kojem je boravio s partnerom, zasmetala njihova orijentacija, piše Jutarnji list.
“Prošle godine dečko i ja smo izbačeni iz privatnog apartmana koji smo bili rezervirali na 15 dana, i to već drugog dana s obrazloženjem vlasnika: nismo dobrodošli jer smo gay. Ne vidim razloga da se u ovako maloj zemlji rade podjele i molim da se ozbiljno razmotri uvođenje oznake gay friendly za apartmane baš kao što postoje i apartmani specijalizirani za bike, family, pet friendly i slično.
Time bismo znali da ćemo biti tretirani kao i svi ostali”, stoji u komentaru pod Prijedlogom novog zakona. Iz Ministarstva turizma korisniku su poručili da oni nisu dobra adresa za odlučivanje o ovakvoj inicijativi te da bi kreiranje posebnih vrsta turističkih ponuda trebalo prepustiti tržištu. Ipak, iz ministarstva priznaju kako je inicijativa interesantna, posebno s obzirom na dobru statistiku koja prati LGBT turističku populaciju.
Prema izračunima GETA-e (Gay European Tourist Association), LGBT turizam samo na području Europske unije procjenjuje se na vrijednost od 50 milijardi eura, a brojke pokazuju da na području centralne, zapadne i istočne Europe danas ima oko 26 milijuna njih koji su istospolne orijentacije, o tome “otvoreni” te čine 2,6 posto ukupne populacije.
Uz to, pretpostavlja se da u ukupnom turističkom europskom prometu osobe homoseksualne orijentacije sudjeluju s udjelom od nekih 8 posto, imaju više prihode te samim time i više troše, što ih trenutačno čini jednom od popularnijih turističkih niša prilikom kreiranja ponuda.
Nekoliko pitanja u vezi s ovom inicijativom Jutarnji list je poslao i u Glavni ured Hrvatske turističke zajednice iz kojeg je razvidno da službene inicijative prema ovakvom tipu brendiranja nema.
"Hrvatska gradi imidž destinacije s raznolikim ponudama koje su dostupne tijekom čitave godine. U Strategiji razvoja turizma do 2020. godine posebno su istaknuti turistički proizvodi kao što su ‘sunce i more’, nautički, poslovni, kulturni turizam kao trenutno najznačajniji proizvodi te zdravstveni turizam, cikloturizam, gastronomija i enologija, ruralni i planinski, sportski i pustolovni turizam te ekoturizam kao proizvodi s velikim potencijalom razvoja.
Pritom je važno istaknuti da svaka destinacija odlučuje kakav oblik turizma želi razvijati i kao takva se pozicionirati na tržištu. Svi gosti su dobrodošli u Hrvatsku i naša je želja da svi naši gosti dožive Hrvatsku na autentičan način i da se pritom uvjere u očuvanost prirodne i kulturne baštine, kvalitetu usluge, kao i u gostoljubivost naših ljudi", poručuju iz HTZ-a.
