Požeško-slavonska županija raspisala je natječaj za još jednog uhljeba, a uvjeti su prilično standardni - probni rad od tri mjeseca, srednja stručna sprema ekonomske ili druge odgovarajuće struke, najmanje jedna godina radnog iskustva na sličnim poslovima, poznavanje rada na osobnom računalu te položen državni stručni ispit.
Uobičajena stavka upada u oči
I dokumentacija koju treba priložiti je standardna: kratak životopis, dokaz o hrvatskom državljanstvu, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima iz matice te uvjerenje da se protiv kandidata na vodi istražni ili kazneni postupak.
No koliko god uobičajeno, upravo ovo zadnje uvjerenje upada u oči kao uvjet za administrativnog tajnika u Uredu župana, obzirom na to da se protiv župana za kojeg bi trebao raditi, Alojza Tomaševića, na Općinskom sudu u Slavonskom brodu vodi kazneni postupak zbog obiteljskog nasilja. Alojz je zbog toga isključen iz HDZ-a, ali to što se istražuje je li zlostavljao suprugu ga ne sprečava da i dalje budu na čelu Županije.
I to je sve prema zakonu. Pokrene li se pak kazneni postupak protiv nekog državnog ili javnog službenika, čak i ako mu krivnja još nije dokazana, njegov ga rukovoditelj ima pravo suspendirati do izricanja presude, a u konačnici on u potpunosti može ostati i bez radnog mjesta. No to ne vrijedi i za dužnosnike.
Zaštićeni k'o lički medvjedi
" Zakon o lokalnoj samoupravi u čitavoj jednoj glavi regulira isključivo prava lokalnih političara, ali ne i njihove obveze, dok su obveze, prava i odgovornosti lokalnih službenika itekako detaljno regulirane posebnim zakonom. Situacija je na državnoj razini još karikaturalnija gdje je, u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, cijela jedna glava o njihovim obvezama stavljena van snage, pa su u legislativi ostala isključivo prava.
Ponajprije to znači da si lokalni načelnici i župani sami određuju plaće, imaju pravo na službene automobile, reprezentacije te određivanje kamo odlaze državni i županijski novac”, upozorava profesor i jedan od najvećih domaćih stručnjaka za javnu upravu Ivan Koprić, prenosi Slobodna. U njegovom istraživanju pokazalo se kako je u trenutku istraživanja protiv čak 30 lokalnih dužnosnika provođena neka faza kaznenog postupka.
A tko bi trebao suspendirati lokalne dužnosnike?
Slično je naravno i u Zagrebu. Protiv gradonačelnika se vodi niz postupaka, on je i dalje na poziciji, dok svi kandidati za gradske djelatnike moraju donositi potvrde da posputka protiv njih nema. Jedino ograničenje za dužnosnike je zabrana kandidiranja onima protiv kojih je donesena pramovoćna presuda.
A rješenje se ne nazire. IDS-ov predsjednik saborskog Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Tulio Demetlika ističe kako je najveći problem odrediti koje bi to točno tijelo trebalo suspendirati dužnosnike protiv kojih je pokrenut postupak. Ako bi to radili Vlada ili Sabor, jasno je kako bi se to moglo zloupotrijebiti da se miču neželjeni lokalni dužnosnici.
Čak je i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika Boris Pleša skeptičan prema pravnim mogućnostima izmjena zakona kojima se definira lagodan život dužnosnika. “Stvar doista jest neobična, no da bismo iz temelja izmijenili kriterije prema državnim dužnosnicima, taj bi proces zahtijevao izmjene cijelog niza povezanih zakona i pravila jer je ovdje riječ o sveobuhvatnom postupku”, tvrdi Pleša.
Političari ne znaju, ali profesor nudi rješenje
No prilično je neprihvatljivo da za službenike vrijede stroga pravila, a za njihove šefove političare druga. Profesor Koprić daje jednostavno rješenje.
"Ako bi se odluka o tome prebacila na Vladu, onda bi se time otvorila mogućnost da se u priču uključe i politički kriteriji, a Vlada ne suspendira onoga tko joj treba ili joj je politički mio. Zato bi valjalo, ako bi se išlo u tom smjeru, ovlast suspenzije dati nekom drugom tijelu, možda Državnom izbornom povjerenstvu čije su odluke podložne sudskoj kontroli”, predlaže Koprić, uz napomenu da treba voditi brigu o činjenici da nisu svi prekršajni i disciplinski postupci jednaki, zbog čega bi cijelu stvar trebalo pažljivo odvagati.
