Alarmantne prognoze /

Prijeti nam demografski kolaps: do kraja stoljeća imat ćemo 40% stanovnika manje

Image
Foto: Goran Kovacic/Ivica Galovic/PIXSELL

Prema prognozama Ujedinjenih naroda , Hrvatska bi 2100. mogla imati samo 2,518.000 stanovnika

26.6.2017.
10:25
Goran Kovacic/Ivica Galovic/PIXSELL
VOYO logo

Prema prognozama Ujedinjenih naroda, koji daju procjene kretanja stanovništva u svijetu u svojoj najnovijoj publikaciji o demografiji, do kraja stoljeća broj hrvatskih stanovnika mogao bi se smanjiti za čak 1,67 milijuna, dok će za 33 godine, do 2050., broj stanovnika Hrvatske pasti ispod 3,5 milijuna, javlja Jutarnji list.

Projekcije su možda i preoptimistične, budući da se baziraju na broju od 4,2 milijuna ljudi, dok je stanje na terenu još gore, pa Hrvatska ima tek 4,050.000 stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

PROČITAJTE VIŠE:

>> Hrvatska stari i odumire: procjenjuje se da je državu napustilo oko 100.000 stanovnika u deset godina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>> Predsjednica se osvrnula na dvije godine mandata: 'Demografska situacija - biti ili ne biti hrvatske nacije i države'

>> Prva beba Banskih dvora: pogledajte tko je sve čestitao premijeru Plenkoviću na prinovi

Demografske projekcije stručnjaka UN-a pokazuju da će se broj stanovnika naše zemlje već 2030. smanjiti na 3,896.000, a sredinu stoljeća dočekat ćemo s 3,461.000 stanovnika. Po tome ulazimo u kategoriju zemalja kojima prijeti demografski kolaps.

Iako je pad broja stanovnika do polovine stoljeća ozbiljna prijetnja za 51 zemlju svijeta, samo se njih 10 suočava s prijetnjom pada broja stanovnika za više od 15 posto. Osim Hrvatske, u taj krug ulaze Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldova, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, kao i Američki Djevičanski Otoci, prekomorski posjed SAD-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prognoze za kraj stoljeća su mnogo mračnije, pa se vjeruje da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2,518.000 stanovnika, što je gotovo 40 posto manje nego sada.

Ovi će negativni gospodarski trendovi imati negativne posljedice na gospodarstvo, te posebice na održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, dok će se dugoročne posljedice ogledati u padu radne snage, padu konkurentnosti, te manjoj štednji i potrošnji, piše Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo