HRVATSKI VOĆAR SAVJETOVAT ĆE VLADU AZERBAJDŽANA: /

'Mogao bih zaposliti 23.000 ljudi'

Image
Foto: Goran Jakuš/PIXSELL

Hrvatski voćar Frane Ivković savjetovat će azerbejdžansku vladu oko sadnje 10.000 hektara lijeske, jabuka, krušaka, trešanja i jagodičastog voća.

3.10.2017.
19:43
Goran Jakuš/PIXSELL
VOYO logo

Ivkovića, inače nekadašnjeg direktora Zavoda za voćarstvo koji je projektirao na tisuće hektara voćnjaka na prostoru bivše Jugoslavije, u Azerbajdžanu već poznaju, jer je ondje već odradio sličan projekt.

"Po tehnologiji proizvodnje i po jedinici površine, oni su daleko ispod Hrvatske. Proizvode od 350 do 400 kilograma lješnjaka po hektaru, a mi od 3500 do 4000 kilograma, što znači deset puta više nego oni", kaže Ivković, koji i sam ima 50 hektara voćnjaka u okolici Ivanić Grada, a u kojem godišnje proizvodi oko dva milijuna kilograma jabuka koje proda, jednako kao i sok koji od njih spravlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U voćarstvu siguran dohodak

Azerbajdžance će savjetovati pak oko svih voćnih vrsta.

"Azerbajdžan će 'prešišati' Hrvatsku. Njihov predsjednik je uvidio da cijena nafte varira, a posljednjih nekoliko godina im je bila strašno niska. Tamo je puno bogatih ljudi, ali je selo siromašno. Rade za niske dnevnice, oko dva eura. No, uvidjeli su da im voćarstvo omogućuje siguran dohodak, a imaju i sigurno tržište Rusije za izvoz svih voćnih vrsta u neograničenim količinama. Dakle imaju tržište, radnu snagu i prostor ispod Kavkaza, samo trebaju suvremene tehnologije i struku kako bi postali jedni od najvećih proizvođača lješnjaka u svijetu, ako ne i prvi", pojašnjava za Tportal hrvatski voćar, koji je inače.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Put prema smanjenju uvoza

Ono što radi u Azerbajdžanu može se, tvrdi, i kod nas.

"Bilo bi nam dovoljno već 50.000 hektara te 1,2 milijarde eura da podignemo nove nasade, oslobodimo se uvoza voća i limuna, osim banana i egzotičnog voća. Nasadi se mogu podići u roku od pet godina, to nije problem. Godišnje bismo uvozili oko 20 milijuna eura egzotičnog voća jer možemo proizvoditi dovoljne količine čak i limuna, a izvozili bismo različite vrste voća i voćnih prerađevina za 350 milijuna eura te zaposlili oko 23.000 novih ljudi u toj proizvodnji", opisuje Ivković ističući kako Vlada samo treba odlučiti da voćarstvo postaje prioritet. Uz to bi dodaje i badema trebalo biti oko 10.000 hektara, limuna 1000 hektara, maslina 10.000 hektara te 5000 maraske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo