Broj novih slučajeva covida-19 u Sjedinjenim Državama dramatično je porastao, a varijanta omikron odgovorna je za 73 posto novozaraženih tijekom vikenda, objavio je u ponedjeljak američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Vrlo zarazna nova varijanta koronavirusa omikron uništila je sve nade u normalne božićne i novogodišnje blagdane u SAD-u, dovela do uvođenja novih mjera, te izazvala zabrinutost stručnjaka zbog moguće eksplozije novih zaraza tijekom razdoblja putovanja i okupljanja.
Novi Zeland je danas objavio da do kraja veljače odgađa planirano postupno otvaranje granica nakon što se pojavila visoko zarazna varijanta koronavirusa omikron. Omikron se brže širi nego prošle varijante, što je izazivalo strah da bi mogao napuniti bolnice.
"Ako je virus raširen kao što je sad slučaj, povećavaju se šanse za stvaranje novih sojeva", upozorio je za 24sata prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu. Dodao je da uvijek postoji šansa da se virus dugo zadrži u nečijem organizmu i da se uz prisutnost antitijela, koja ne uspijevaju potpuno eliminirati virus, dogode mutacije, koje će mu onda omogućiti da inficira novu osobu koja ima antitijela protiv originalnog soja.
Govoreći o tome zašto se omikron tako dobro širi i u procijepljenim zemljama, istaknuo je da će naša antitijela vjerojatno uspješno prepoznati ako je riječ o virusu vrlo sličnom onom koji nas je originalno zarazio ili protiv kojeg smo se cijepili. "Međutim, ako promjene uključuju veći broj mutacija, kao što je slučaj s omikronom, onda će se virusi s takvim promjenama zadržati te se mnogo uspješnije širiti cijepljenom populacijom nego originalni soj. To se sada događa s omikron varijantom", objasnio je Ban.
Zašto virus inficira one s antitijelima?
Iako su kako kaže Ban mutacije virusa uglavnom neutralne ili negativne za virus, ponekad se dogodi i mutacija koja pomogne virusu da uspješnije inficira domaćina, da se brže replicira ili da izbjegne antitijela.
"Antitijela koja neutraliziraju virus i sprječavaju da on inficira naše stanice najčešće prepoznaju najispoljeniji dio virusa, takozvani protein šiljka na površini virusa. Ako se pojavi soj virusa s nekoliko promjena u proteinu šiljka, onda će takav soj uspješno inficirati one koji su prethodno preboljeli covid-19, ili su se cijepili protiv korona virusa koji ima originalne karakteristike šiljka proteina.
Cjepiva, dakle, potiču naša antitijela tako da našem organizmu 'prezentiraju' samo protein šiljak od korona virusa, bez ostalih proteina koji bi bili neophodni da bi se virus replicirao i širio", kaže Ban.
Što nakon omikrona?
Virolog prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci rekao je za 24sata da je teško predvidjeti što slijedi nakon omikrona, ali ne očekuje da ćemo imati "opakiji", patogeniji virus. Kad se dogodi mutacija koja ima prednosti, kao što su delta i omikron varijanta, Polić kaže da onda takve varijante predstavljaju opasnost i za imunu populaciju.
"Zato, dokle god postoji velik broj neimunih ljudi u svijetu, možemo očekivati žarišta infekcije i nove mutante virusa koji potencijalno mogu biti opasni i za našu populaciju. Ne postoje posebni obrasci mutacija koji bi se mogli predvidjeti, one se događaju spontano, a bivaju selekcionirane one varijante virusa koje imaju određenu prednost što se tiče infektivnosti i/ili izbjegavanja imunološkog odgovora", rekao je te dodao da je za virus optimalna situacija da se brzo širi i da ne šteti previše svom domaćinu.
"Omikron vrlo dobro izbjegava kontrolu neutralizacijskim protutijelima jer ima mutacije u epitopima (malim odsječcima S proteina) koje prepoznaju ta ista protutijela. To mu omogućuje infekciju većeg broja naših stanica u startu. Kako se radi o brzoreplicirajućem RNA virusu, koji u 24 sata može udeseterostručiti startni broj kopija virusa, to predstavlja velik izazov našem imunološkom sustavu pri uspostavljanju kontrole",kaže Polić naglašavajući važnost treće doze cjepiva kako bismo podigli razinu neutralizirajućih antitijela i broj limfocita T, tj. staničnu imunost.
Polić je objasnio da se virus u neimunim i imunokompromitiranim osobama mnogo više i dulje replicira, pa je mnogo veća šansa da dođe do njegovih mutacija nego kod onih koji su imuni i kod kojih imunosni sustav kontrolira replikaciju virusa.
