Hrvatski turizam ima vrlo dobru perspektivu kao i šanse za oporavak od posljedica pandemije znatno brže nego druga, nama konkurentna, turistička tržišta, ali je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju ponude i promicanju turizma vrijednosti - zaključak je to panel-rasprave „Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti“.
Rasprava je održana u sklopu predstavljanja
Mastercardovog projekta Uplift, sveobuhvatne platforme namijenjene
mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima iz sektora
turizma.
Na panel-raspravi sudjelovali su Hrvoje Balen iz
Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb,
Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin
Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda,
dok je ulogu moderatora preuzeo TV voditelj Zoran
Šprajc.
Turizam se ne temelji na zgradama, nego na
ljudima
Govornici su naglasili kako je pred cijelim sektorom gospodarstva
zahtjevan proces prilagodbe i razvoja temeljen na sveobuhvatnoj
digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema
iskustvenom turizmu ako želimo turizam koji prati nove trendove,
turizam koji je održiv, koji će i u budućnosti generirati dobre
brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno
i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u
cjelini.
Panelisti su ujedno problematizirali stvarno značenje iznimno
dobrih brojki aktualne turističke sezone za opću gospodarsku
sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati
turističku ponudu kako bismo izbjegli zamke masovnog turizma i
profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti
odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. A u cijelom procesu
zaokreta ka turizmu vrijednosti velik značaj imaju
mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji prema
podacima CEPOR-a za 2019. čine ukupno 99,7 posto domaćih
poduzeća.
Oni su ujedno i iznimno važan segment u turističkom sektoru pa je
tako broj tih poduzeća u sektoru turizma u razdoblju od 2015. do
2019. godine povećan za 31%, baš koliko je narastao i broj
zaposlenih u tom razdoblju. Ukupni prihodi u mikro, malom i
srednjem poduzetništvu u turizmu su od 2015. do 2019. godine
narasli za gotovo šest milijardi kuna, odnosno od 11,6 milijardi
na 17,2 milijarde kuna. Upravo je zato Maruška Vizek istaknula
važnost oporavka tog sektora, naročito u kategoriji turizma koji
je vitalna grana hrvatske ekonomije, ali i pojasnila zašto
oslanjanje na turizam kao glavnu ekonomsku djelatnost nije
dugoročno moguće.
„Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana
koja izravno generira 11% BDP-a, dok njegov ukupni izravni i
neizravni doprinos doseže 16%. Tako visoko oslanjanje na
turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako
se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička
aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za
turističku aktivnosti. Toliko oslanjanje na turizam neodrživo je
i iz ekonomske perspektive jer ne donosi dovoljan rast
proizvodnosti potreban za održivije povećanje dohodaka naših
građana te dovodi do seljenja ionako oskudne radne snage, štednje
i kapitala iz ostalih sektora u turistički sektor“, zaključila je
Vizek.
Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu i stručnjak za turizam, vjeruje kako će se oporavak
hrvatskog turizma na razinu na kojoj je bio prije pandemije
koronavirusa dogoditi i prije 2023./2024. godine što je
predviđanje na globalnoj razini, a čemu u prilog idu i rezultati
ovogodišnje turističke sezone.
„Iako su još prije par mjeseci to rijetki očekivali, vrlo brzo
smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa.
Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima
povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se još jednom našli
na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu,
koji prvenstveno zahtijeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja
turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za
kratkoročni najam i rast turizma niže dodane vrijednosti, ili
ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da
se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima,
da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula“, ističe
Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu
snagu u turizmu.
„Što se tiče manjka radne snage u turizmu, u budućnosti možemo
očekivati više razine automatizacije procesa u ugostiteljstvu,
samoposluživanje i korištenje uslužnih robota. Međutim, to nije
samo hrvatski problem, s manjkom radnika suočavaju se
ugostiteljska poduzeća i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u
itd.“
Gosti su educirani, zahtjevni i žele
uspomene
O izazovima u svim segmentima gospodarstva s kojima su se
poduzetnici susreli od proljeća 2020., pa tako i ugostiteljstvu
kao jednom od najpogođenijih sektora, pričao je Marin
Medak, vlasnik restorana Rougemarin. Medak smatra kako
je turistima važno ponuditi puno više od običnog jela na tanjuru,
odnosno da im je u svim segmentima potrebno ponuditi vrijednost
koju će pamtiti.
„Čisto more i turizam kakav mi imamo definitivno će uvijek
stvarati dodanu vrijednost našoj obali, ali samo to nije više
dovoljno jer su prije svega gosti postali educirani, zahtjevni su
i žele iskustvo. Bez iskustva nemaju uspomenu koju će vrednovati,
a bez uspomene neće cijeniti nas i naš turizam“, istaknuo je
Medak naglasivši da smatra kako se održivost turizma može postići
aktivacijom tradicije kroz zapuštena mjesta te kroz disperziranje
gostiju i na unutrašnjost Hrvatske.
„Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a
upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u
potpunosti. Ako se primimo posla, u narednih 10 godina možemo
očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće
brojke nego što ih imamo sada“, smatra Medak.
Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u
turizmu? Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje
Balen iz Algebre.
„Tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je
obrazovanje apsolutno nevažno. I mi to vidimo ovdje iz godine u
godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i
obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo
poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz
ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba
poticati“, izjavio je.
Kako bi pomogli mikropoduzetnicima, malim i srednjim
poduzetnicima unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju
ostvarenja boljih rezultata i praćenja trendova te pozicioniranja
Hrvatske kao poželje turističke destinacije, Mastercard je
pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra. Riječ je o
jedinoj edukaciji te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji
na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne
trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. Ove je godine
turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana zadnje dvije
sezone pretrpjela veliki financijski udarac, a ideja je program
kroz sezone prilagođavati aktualnim potrebama tržišta. Mastercard
je osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na
natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove
godine putem obrasca dostupnog na Uplift.hr, dok sam program online edukacije
počinje u listopadu.
„Mikro, malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od
ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje
njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i
konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo
tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njegov tehnološki i
tržišni razvitak.
Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci
osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift
akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan
okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti
svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju“,
istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda.
