Od srpnja iduće godine hrvatski će pekari u kilogram kruha morati stavljati šest grama soli manje nego sada. Razlog tomu je strategija Ministarstva zdravlja prema kojem Hrvatska do 2019. mora smanjiti dnevni unos soli sa 11,5 na devet grama po stanovniku.
Ova odredba neće važiti za uvozni kruh te se domaći pekari boje da će Hrvati radije kupovati uvozni kruh jer će im domaći biti bljutav.
Iako mjera stupa na snagu tek u srpnja 2017., dio proizvođača već je počeo smanjivati unos soli za pola posto svakih šest mjeseci kako bi građane naviknuo na novi okus.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča unos pet grama soli dnevno, odnosno jednu čajnu žličicu, a u Hrvatskoj se konzumira čak dvostruko više soli, s time da čak trećina cjelokupnog dnevnog unosa soli dolazi upravo pekarskih proizvoda.
Manje soli u kruhu dio je strategije ministarstva zdravlja i ministarstva poljoprivrede kojom bio se do 2019. unos soli po stanovniku godišnje smanjivao za četiri posto.
"Hrvati su ljudi koji vole kruh i nažalost ne mogu svoj obrok zamisliti bez kruha. Ono što mislim da je posebno važno tu je da trebamo imati na umu da su djeca dosta izložena soli upravo preko tih pekarskih proizvoda", kaže nutricionistkinja Jelena Tomić.
Komora je tražila od ministarstva poljoprivrede da se ova odredba primjenjuje na sav kruh koji se stavlja na hrvatsko tržište, no Europska komisija to smatra da se na taj način krši sloboda kretanja roba. Lani je 6 posto kruha na tržištu bilo iz uvoza pa hrvatski pekari strahuju da će stoga građani, navikli na nešto slaniji kruh, domaći sada smatrati - bljutavijim.
"Senzorika je takva da zapravo ocjenjuje sol kao bolji ili kao kvalitetniji okus", objašnjava Mijo Prgomet, direktor Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda.
Budući da svaki drugi Hrvat umire od kardiovaskularnih bolesti, koje potiče previsok unos soli, nutricionisti misle kako se radi o ispravnoj mjeri. Građani će stoga okusne pupoljke morati prilagoditi nešto manje slanom kruhu.
