Kad Google nešto naruči od vas, možete reći da vam ide. Ta je kompanija od varaždinske tvrtke Solvis naručila čak 120.000 solarnih panela, javlja Varaždinski.
"Još prije nekoliko godina u Europi, pa i u Sjedinjenim Američkim Državama, nije bilo puno proizvođača solarnih panela, pa je i to vjerojatno razlog da nas je kompanija Google prepoznala kao pouzdanog i kvalitetnog proizvođača. Razlog možda leži i u činjenici da Solvis nije velika kompanija pa uz kvalitetu može brzo i učinkovito odgovoriti na specifične zahtjeve kupaca. Mi danas, primjerice, imamo dvostruko više narudžbi od naših proizvodnih mogućnosti, što nam jamči popunjenost naših kapaciteta u sljedeće dvije godine. Kompanija Google je za opremanje svoja dva podatkovna centra u Kaliforniji naručila 120.000 solarnih panela. Te specijalne panele, zajedno sa stručnjacima iz Googlea i partnerom iz Švicarske, razvijamo već više od dvije godine. S Googleom očekujemo nastavak suradnje i nove narudžbe jer ova globalna kompanija planira sve svoje objekte širom svijeta opremiti solarnim panelima", kaže direktor Solvisa Stjepan Talan.
Po zanimanju farmaceut
Zanimljivo je da je Talan farmaceut, mag. farmacije, a ne inženjer. Prije 12 godina odlučio je investirati u proizvodnju solarnih panela, u vrijeme kad na domaćem tržištu baš i nije bilo potražnje za njima. No zato se okrenuo inozemnom tržištu i Solvis i danas više od 80 posto proizvodnje plasira na tržišta širom svijeta, sve do SAD-a i Kanade. Talan se po završetku varaždinske Gimnazije 1975. upisao na Farmaceutsko-biokemijski fakultet, na kojem je diplomirao 1979.
"Odlučio sam studirati farmaciju u Zagrebu jer su me još u gimnaziji jako privlačili biologija i kemija, pokusi, ta atmosfera laboratorija, a možda je iza te odluke bio i neki mladenački ideal pomaganja ljudima. Farmacija je, naime, znanost koja je silno utjecala na podizanje kvalitete ljudskog života i produljenje životnog vijeka", kaže.
Deset godina radio je u struci u Ljekarnama “Dr. Gaj” u Varaždin, da bi 1990. godine otvorio svoju privatnu tvrtku Medifarm koju je 2003. prodao njemačkoj korporaciji Phoenix. "U farmaciji sam radio 25 godina, a onda sam tvrtku Medifarm, koju sam osnovao i uspješno vodio, odlučio prodati jednoj njemačkoj tvrtki. Novac od prodaje Medifarma odlučio sam investirati u energetiku smatrajući kako je solar perspektivna industrija, što se sada i potvrdilo", otkriva.
Kao glavni menadžer vodio je još pet godina Phoenix u Hrvatskoj i 2008. otvara Solvis, novu tvornicu za proizvodnju solarnih panela. Prošle godine započeo je gradnju tvornice Farmex. "Farmex je obiteljska tvrtka iz segmenta farmaceutike koja se bavi zastupanjem i distribucijom nekoliko brendova američkih vitamina i minerala, ali i distribucijom nekoliko vlastitih lijekova", pojašnjava.
Pomoć obitelji
Bez pomoći članova obitelji sigurno ne bi, ističe, uspio. Supruga Vesna vodi ljekarne, a kćer Ana i sin Matija te zet Jurica i snaha Marina također su svakodnevno uključeni u posao pa su Solvis i Farmex doista prave obiteljske tvrtke. Vlasnik je i suvlasnik, s članovima obitelji, nekoliko tvrtki koje djeluju u Varaždinu i zapošljavaju više od 400 djelatnika.
"Ostvarujemo stabilan, kvalitetan i kontinuirani rast, što je i bila moja poslovna ideja od samog početka kompanije Solvis. Nikada mi nije bio glavni cilj da to bude veliki sustav, već smo svih ovih godina primarno bili fokusirani na visoku kvalitetu, ulaganje u nove tehnologije i održavanje prilagodljivosti i fleksibilnosti prema tržištu. Te ciljeve nije bilo lako ostvariti jer je Solvis proizvodnju solarnih panela započeo 2008. godine, pred veliku gospodarsku krizu, i tih je godina, sve do 2015. godine, bilo vrlo teško. To nije bilo samo vrijeme opće gospodarske krize nego i krize u solarnoj industriji.
Naša prvotna ideja je bila da solarne panele primarno plasiramo na domaće tržište. No tržišta u Hrvatskoj nije ni bilo, naprosto nije bilo potražnje za solarnim panelima. Tek nakon godina ulaganja i mukotrpnog rada na tehnološkom razvoju kreirali smo visokokvalitetne proizvode koji su našli svoje tržište u Europi. Naši glavni kupci od tada su u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Austriji", ističe Talan.
Desetak vrsta panela
Prva proizvodna linija bila je postavljena za kapacitet od 15 megavata, a danas tvrtka ima kapacitet 300 megavata solarnih panela godišnje. Broj radnika je od početnih 12 porastao na 340. Počeli su s jednim tipskim solarnim panelom, a danas proizvode desetak vrsta. "Unatoč svim nedaćama, problemima s birokracijom, uspjeli smo riješiti sve probleme koji su nas mučili. Povećali smo kapacitete zahvaljujući znanju koje smo stjecali godinama i pronašli dugoročno stabilna tržišta za naše proizvode", dodaje.
Ključ uspjeha, ističe, leži u razvoju novih tehnologija koji im je važniji od samog volumena proizvodnje. Kako se brzo mijenja tehnologija u toj branši, ilustrira podatak da su u pogon u Cehovskoj ulici u 12 godina instalirali već četvrtu generaciju strojeva u proizvodnoj liniji. Tehnologija se, dakle, mijenja svake dvije do tri godine.
"Tko ne uspijeva slijediti takve trendove, ne može biti uspješan na globalnom tržištu solarnih panela. Upravo zbog neprestanog ulaganja u razvoj tehnologija i volumena rasla je i efikasnost proizvoda, uz stalni pad cijena. Naš prvi solarni panel od dva četvorna metra imao je, primjerice, snagu manju od 200 vata, a danas je njegova snaga oko 500 vata, pri čemu mu je cijena pala za čak deset puta. To je dovelo do održivosti i atraktivnosti korištenja energije sunca, kao i drugih obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, za kojom će i u budućnosti biti sve veća i veća potražnja. Sve prognoze iz studija koje su mi bile na raspolaganju kada smo počinjali proizvodnju u Solvisu ne samo da su se ostvarile nego su premašile i najoptimističnije prognoze. No za našu daljnju uspješnost na globalnom tržištu presudno je važno da i nadalje razvijamo i usvajamo nove tehnologije u proizvodnji solarnih panela", napominje Talan.
Na glasu kao dobar poslodavac
Solvis dosad nije imao problema s nedostatkom radne snage što, vjeruje, govori da je na glasu kao dobar poslodavac. "Zbog povećanja proizvodnih kapaciteta kontinuirano zapošljavamo, kako visokoobrazovane kadrove, najviše inženjere elektrotehnike i strojarstva, koje onda dodatno educiramo i osposobljavamo za našu proizvodnju, tako i kadrove koji rade na našim proizvodnim linijama. Mladi inženjeri nam dolaze s vrlo kvalitetnim obrazovanjem, zahvaljujući čemu se brzo prilagode našoj specifičnoj proizvodnji, a tako je i s kadrovima koji rade u neposrednoj proizvodnji", kaže.
Začetnici proizvodnje solarnih panela bili su Nijemci i Amerikanci, a zbog nižih troškova proizvodnja masovno se selila u Kinu. "U posljednje vrijeme zapadna Europa i Sjedinjene Američke Države sve više osvješćuju da takva odluka nije bila dobra. Kina je, naime, usvojila tu proizvodnju, a ubrzo je ovladala i cijelim poslovnim modelom koji im je omogućio da zavladaju globalnim tržištem. To se dogodilo u svim industrijama, pa tako i u proizvodnji solarnih panela. Zbog toga je puno proizvođača u Europi bankrotiralo. No taj je ciklus sada pri samom kraju, čemu će sigurno doprinijeti i akcijski Europski zeleni plan, koji podrazumijeva i vraćanje proizvodnje u Europu. Vremena su se promijenila pa kineski paneli više nisu toliko jeftiniji. U usporedbi s kineskim solarima, oni proizvedeni u Europi još su uvijek kvalitetniji i za razliku od ranije, tek nešto skuplji od kineskih", objašnjava Talan.
Perspektiva domaćeg tržišta
Ako se u Hrvatskoj realizira strateški plan koji od ove pa do 2030. godine predviđa instalacije do jednog gigavata, odnosno 1000 megavata, dugoročno će i domaće tržište biti vrlo perspektivno. Klasičnih poticaja više nema i ne bi ih ni trebalo biti jer je ekonomska cijena proizvodnje struje vrlo atraktivna zbog sve niže proizvodne cijene opreme, smatra Talan.
"Gledamo li unaprijed, zahvaljujući Europskom zelenom planu potražnja za solarnim panelima kontinuirano će rasti još barem dvadesetak godina. No važno je da dugoročnim ugovorima bude osiguran otkup struje te da se premijskim sustavom dodatno osigura i stabilizira tržište i tako izbjegne volatilnost na tržištu struje. Hrvatska bi na proljeće trebala pokrenuti premijski sustav na koji će se oslanjati svi koji se odluče ulagati u obnovljive izvore energije. Zato sa sigurnošću mogu reći da je solar posao budućnosti", ističe S. Talan.
Dodaje da je ulaganje u solarne panele isplativa investicija, koja, k tome, pridonosi i očuvanju okoliša. Ovisno o veličini, na obiteljske kuće ugrađuju se solarne elektrane od četiri do šest kW snage, čija se cijena kreće od 40 do 70.000 kuna. "To je ulaganje koje će se investitoru vratiti u roku od šest do osam godina", tvrdi Talan za Varaždinski.
