Republika Hrvatska kao tampon zona na području balkanske regije donijela je odluku čija je svrha jačanje obrane, jačanje nadzora, jačanje sigurnosnih službi i to sve bez neke velike rasprave u javnosti, objavio je RTL. No odluka o obveznom služenju vojnog roka neće se dogoditi preko noći. Kako piše Slobodna Dalmacija, postoji još uvijek više varijanti i ideja kako osmisliti vojni rok, koliko će trajati, gdje će se obuka sve provoditi, koje instruktore angažirati i - na kraju, ali vrlo važno - koliko će to sve skupa koštati.
Modernizacija vojske
Osim što je 2017. godina, prema riječima premijera Plenkovića, godina poduzetništva, 2017. je i godina vojske. Tako tvrdi ministar obrane, Damir Krstičević čije je ministarstvo iz državnog proračuna za 2017. godinu dobilo oko 4,4 milijarde kuna, od čega će najmanje milijarda otići na opremanje i modernizaciju vojske.
Donacije iz SAD-a, poput posljednjih helikoptera i dalje stižu, no još nije sasvim jasna sudbina borbene komponente ratnog zrakoplovstva, eskadrile, odnosno hoće li Hrvatska kupovati skupe avione ili neće.
Obvezno služenje vojnog roka
Sve se češće spominje i vraćanje obveznog vojnog roka na čemu predsjednica Republike inzistira odavno. Iako je početkom prošle godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila kako će o tome više govoriti kada za to dođe vrijeme, danas se već naziru obrisi projekta 'vojnog roka'.
Prema tim naznakama vojni rok bi služili mladići i to obvezno, a djevojke bi ga služile ako to žele. I jedni i drugi bi vojni rok služili po završetku srednje škole. Obuka bi trajala tri tjedna, maksimalno mjesec dana, a odvijala bi se svake godine tijekom srpnja i kolovoza.
Iz ministarstva napominju kako to ne bi bilo klasično služenje vojnog roka kakvo pamte starije generacije već bi se učile vještine nužne za preživljavanje u ratu poput baratanja oružjem, kopanja rovova i pružanja hitne pomoći, doznaje RTL.
Osnaživanje Oružanih snaga
U Ministarstvu obrane predviđaju jedan sasvim moderan pristup toj vojnoj obuci, bez ispiranja mozgova ili besmislenih marševa. Svladale bi se tehnike koje ljudima mogu pomoći u preživljavanju, ako im zatreba, a time će pomoći i drugima, pa i obrambenoj sposobnosti države, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, tijekom te obuke radila bi se i selekcija među mladim vojnicima (i vojnikinjama), uočavali bi se potencijalni kandidati za buduće profesionalce, pa bi se njima ponudilo stalno namještenje u Hrvatskoj vojsci, uz daljnje školovanje. Takvim bi se filtrom osnažile i Oružane snage jer će se u praksi vidjeti tko ima sklonosti za vojsku. Ili, tko je rođen za vojnika. Ujedno će i sami ročnici moći uvidjeti je li taj posao za njih.
Drukčije okolnosti
Služenje vojnog roka ukinuto je 2008. godine te otada imamo samo dobrovoljno služenje koje traje 14 tjedana i obavlja se na poligonima Slunj i Gašinci. Kad je takva odluka prije devet godina bila donesena, piše Slobodna Dalmacija, uvjeti su bili sasvim drukčiji. Svijet još nije bio zakoračio u gospodarsku krizu, osim uobičajenih kriznih žarišta u svijetu gotovo i nije bilo ratnih sukoba, izgledalo je kao da će tisuću godina vladati mir.
Hrvatski mladići masovno su izbjegavali odlazak na tromjesečno služenje redovnog vojnog roka smatrajući to gubitkom vremena jer bi najveći dio roka u vojarnama proveli besciljno glavinjajući, a sve potrebno naučili bi vrlo brzo već za nekoliko tjedana. Stoga su u golemom broju izabirali civilno služenje vojnog roka. Osim toga, prevladao je stav kako nam vojna obuka i ne treba jer imamo NATO, pa je klasični vojni rok ubrzo i stvarno postao nepotreban.
No stvari su se drastično promijenile. Na nužnost ponovnog odlaska u vojsku upućivala je sve kompliciranija sigurnosna situacija u Europi i hrvatskom susjedstvu. Migrantska kriza, ali i terorističke prijetnje, pokazali su kako sve države moraju podići spremnost na obranu. Osim toga, u svijetu se, ali i u našem susjedstvu sve ozbiljnije počelo klapati oružjem, pa i mahati borbenim zastavama. Iz Srbije čak stižu i otvorene prijetnje, premijer Vučić šalje izaslanike koji bez pardona, usred Zagreba, prijete ratom.
Stanje u BiH također se promijenilo, naravno, nagore. Tamo kao da svi već 20 godina čekaju 'drugo poluvrijeme' nedovršenog sukoba. Samo da "sudac" odsvira početak i da počne..., piše Sobodna Dalmacija.
Zemlje iz okruženja koje su ukinule vojni rok također su pokrenule inicijative o njegovu povratku. Ne samo te zemlje, jer - primjerice - ankete kazuju da trećina Nijemaca želi obveznu vojsku. I posljednje ankete u Hrvatsku kažu kako je za vraćanje te obveze od 52 do 54 posto građana.
Trumpova politika prema Blakanu
Američki predsjednik Donald Trump ne gubi vrijeme, sastaje se s vodećim ljudima iz cijelog svijeta, obavlja telefonske sastanke i donosi uredbe. I dok poteze prema Europi još uvijek nije definirao na Balkanu je započeo prebrojavanje snaga.
Stručnjaci se slažu kako bi upravo Balkan mogao biti prvi veliki vanjskopolitički izazov za američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako se pobliže pozabavi situacijom na Balkanu Trump će otkriti problem islamističkih boraca. Kako javlja RTL, procjenjuje se da je u vojsku ISIL-a, samo s Kosova, otišlo oko 300 boraca, a sličan broj bilježi i Bosna i Hercegovina, a odlaze i borci iz Albanije i Makedonije.
Tenzije na sjeveru Kosova i dalje rastu, a sve je dodatno 'zakuhao' vlak na kojem je na 21 jeziku bilo ispisano 'Kosovo je Srbija' u čemu mnogi stručnjaci prepoznaju ruski potpis i model sličan aneksiji Krima. Politički problemi nisu zaobišli ni Crnu Goru čiji premijer Đukanović tvrdi da je na njega izveden pokušaj atentata, a zanimljiv bi mogao biti i put Crne Gore prema NATO savezu, s obzirom na Trumpove stavove prema toj organizaciji, a najnestabilnija bi u svemu mogla biti Bosna i Hercegovina u kojoj je Republika Srpska već dugo vremena generator problema.
