Hrvatska šljiva rijetko će se kome naći na stolu, a to dovodi do jednog velikog problema

Popisu proizvoda koje uvozimo pridružuju se i šljive. Mraz je ove godine napravio veliku štetu voćarima. Berba je pri kraju i svima je jasno da je urod katastrofalan. 

ULOG ZA BUDUĆNOST /

Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Društvenu banku sjemena

ULOG ZA BUDUĆNOST /

Hrvatska ima jednu od najbogatijih flora, a sada napokon ima i svoju Društvenu banku sjemena

Već petu godinu zaredom u hrvatskim voćnjacima je loš urod šljiva pa zbog toga ni ne čudi da je proizvodnja sve manja.

2018. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 12.537 tona šljiva, a lani 9.056, što je pad od čak 28 posto.

''Bila je elementarna nepogoda, nazovimo to tako. U četvrtom mjesecu. Radi se o kasnom mrazu koji je poharao voćnjake hrvatske pa tako nije poštedio ni mene ni moju obitelj'', kaže Nenad Horvat, vlasnik OPG-a.

Berba šljiva je pri samom kraju. Da nije bilo mraza u nekim šljivima bi se ubralo i više od 30 tona šljiva. No sada je pitanje hoće li uopće biti i 10 tona.

Zbog ovakve situacije u hrvatskim voćnjacima, domaće će tržište ponovno preplaviti šljive iz uvoza i to iz Srbije, Moldavije i Sjeverne Makedonije. Sve su ovo države koje proizvode po nekoliko stotina tisuća tona šljiva.

Proizvođači tvrde da je u Hrvatskoj potražnja za šljivama tako velika da ih uvoz ni ne čudi.

''Hrvatska je zapravo primorana na uvoz zato što su količine svh voćnih vrsta male, a naročito šljive. Mi šljive imamo možda za svoje potrebe pet posto koliko Hrvatska ima potražnje'', kaže Horvat.

Manjak šljiva ove će godine dovesti i do manjka još jednog proizvoda - rakije. Naime, proizvođači imaju dovoljno tek za manju prodaju na tržnicama.