Ovo je jedno od rijetkih istraživanja u kojima se Hrvatska ne nalazi na samome začelju uz Rumunjsku i Bugarsku, nego u zlatnoj sredini.
Kao parametri za izračunavanje kvalitete života u pojedinoj zemlji uzeti su, između ostalog, materijalni životni uvjeti (prihodi, potrošnja...), radno vrijeme, usklađivanje poslovnog i privatnog života, zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i socijalne interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje državom i temeljna prava građana, prirodni i životni okoliš te cjelokupno iskustvo života, piše Glas Slavonije.
Po nezaposlenosti od nas gore samo Grčka i Španjolska
Prema kupovnoj moći Hrvatska nije ni blizu europskom prosjeku, na dnu smo uz brojne europske zemlje sa sličnim ekonomskim problemima, a u dugotrajnoj nezaposlenosti gore od nas su samo Grčka i Španjolska.
Vjerojatno je i to jedan od uzroka zbog kojega je životni vijek građana Hrvatske tri godine kraći od europskog prosjeka i iznosi 77,3 godine. Prosječno, prije Hrvata umiru Bugari, Latvijci, Estonci, Litavci, Mađari, Poljaci, Rumunji i Slovaci, a Španjolci nas sve nadžive s prosječnih 82 i pol godine u trenutku smrti.
Samo 4,2 posto mladih napušta školovanje
Kako u Hrvatskoj nema dovoljno radnih mjesta, neka od prava mogu se ostvariti redovnim školovanjem pa smo tako zemlja Europske unije u kojoj je najmanji broj mladih koji napuštaju školovanje između 18. i 24. godine. Takvih je samo 4,2 posto!
Najbliži su nam po tome Slovenci (4,4%), Slovaci (5,3%), Česi kojih je 5,5 posto te Poljaci (5,7%), a ispod deset posto još su još: Danci, Irci, Litvanci, Luksemburžani, Nizozemci, Austrijanci, Finci i Šveđani. U toj dobi školu najčešće napuštaju Španjolci (čak četvrtina!), Maltežani (22,6%) te Portugalci (20,8%).
http://www.glas-slavonije.hr/229671/1/Posla-nema-pa-smo-najbolji-u-EU-Samo-cetiri-posto-mladih-prekida-skolovanje