Podaci o BDP-u koji su, uz one o pojedinačanoj potrošnji građana pokazatelj ekonomske aktivnosti, kazuju da nas je Rumunjska pretekla i po tom parametru pa je iza Hrvatske, od članica EU, ostala još jedino Bugarska.
Nakon što je 2016. pretekla Hrvatsku prema stvarnoj pojedinačnoj potrošnji u državi (AIC), odnosno kupovnoj moći građana, Rumunjska nas je lani ostavila iza sebe i prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku, piše Večernji list.
Rumunjska "napada" i baltičke zemlje
Hrvatski BDP lani je dosegao 61 posto europskog prosjeka - 59 posto za AIC i 60 posto per capita, dok je Rumunjska po stvarnoj pojedinačnoj potrošnji (68 posto) preskočila i Mađarsku (63 posto) te napada baltičke zemlje. Taj veliki lanjski skok Rumunjske u prvom je redu posljedica gotovo dvoznamenkaste stope rasta.
Stvarna pojedinačna potrošnja (AIC) pokazuje vrijednost potrošnje građana, bez obzira na to jesu li promatrane robe i usluge platili oni sami ili im je to osigurala država, poput obrazovanja ili zdravstvene zaštite, piše Večernji list. U Rumunjskoj i Mađarskoj, primjerice, kupovna moć i standard građana veći su od prosječnog BDP-a, ali ima i obrnutih situacija, poput vodećeg Luksemburga ili skandinavskih zemalja te Češke, Slovenije i Irske gdje je kupovna moć građana zbog viših cijena ili usluga koje njihovi stanovnici moraju platiti iz svojeg džepa niža od prosječnog BDP-a po stanovniku.
Luksemburg ima dva i pol puta veći standard
Stvarna pojedinačna potrošnja po stanovniku varirala je od bugarskih 55 posto i hrvatskih 61 posto od europskog prosjeka do 130 posto u Luksemburgu. Preračunato, standard u Bugarskoj, najsiromašnijoj članici EU 2,4 puta je niži od standarda u najbogatijoj članici, Luksemburgu. A kupovna moć u deset članica premašuje prosjek EU - Njemačka i Austrija petinu su iznad prosjeka, a slijede Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska, svi s razinom između 9 i 14 posto iznad prosjeka EU.
Kupovna moć i standard stanovnika Malte, Grčke, Slovenije, Poljske i Slovačke bila je od 20 do 25 posto ispod prosjeka. Kupovna moć stanovnika BiH 59 posto niža je od europskog prosjeka, Crna Gora bolja je od Bugarske i na 56 posto je prosjeka, dok Srbija kaska s 46 posto, piše Večernji list. Ako se bogatstvo države mjeri BDP-om po stanovniku, tada je razlika između najsiromašnije i najbogatije zemlje jedan prema pet.
