Rade li hrvatski radnici kraće ili dulje u odnosu na kolege iz europskih zemalja, koliki im je radni tjedan, a koliki ukupni radni vijek? Neka su to od pitanja koja se postavljaju ovih dana.
A sada imamo i službene podatke koje je povodom Međunarodnog praznika rada objavio Državni zavod za statistiku.
Hrvatska je među zemljama s najkraćim radnim vijekom u Europskoj uniji. Hrvatski radnik u prosjeku radeći provede 32 i pol godine, po čemu smo pri dnu popisa od 28 zemalja.
Kraće od Hrvata rade samo Talijani. Prosjek radnog vijeka u Europi je oko 36 godina, toliko rade i Slovenci a najdulje rade Šveđani – više od 41 godinu – gotovo 10 dulje od hrvatskih kolega.
No, iako Hrvati imaju manje radnog staža od europskog prosjeka, radni tjedan im je natprosječan. Hrvatski radnici, prema podacima državnog zavoda za statistiku, tjedno na poslu provedu gotovo 40 sati. To je iznad Europskog prosjeka koji iznosi 37 sati.
Najdulje rade Grci – oko 42 sata tjedno, a najmanje Nizozemci, tek 30 sati – što je mjesečno 5 radnih dana manje od hrvatskih kolega.
Kada je riječ o obrazovanju – najviše zaposlenih u Hrvatskoj završilo je srednju školu – čak 63 posto – dok u zemljama Europske unije to iznosi manje od 50 posto. 8 posto hrvatskih radnika ima osnovnu školu, a višu, visoku ili doktorat – nešto više od 28 posto, po čemu smo ispod europskog prosjeka.
Kada su u pitanju vodeće pozicije na hrvatskom tržištu rada, i dalje je prisutna spolna neravnopravnost. Poslovi viših menadžera u Hrvatskoj su i danas rezervirani za muškarce. Na takvim pozicijama radi 83 posto muškaraca i samo 17 posto žena. Slično je i u Saboru i Vladi, gdje radi 80 posto muškaraca i 20 posto žena – također ispod europskog prosjeka.
