Otkako mu je cijena prešla 100.000 kuna, ne prestaje se govoriti o Bitcoinu. O njemu se raspravlja na internetskim forumima, uživo na kavama, a neki dan se o toj, ali i drugim kriptovalutama, govorilo na konferenciji 'BloČK' u Čakovcu, na kojoj se okupilo stotinjak ljudi, donose eMedjimurjei Večernji list.
Organizator je Čakovčanin Bruno Škvorc, vlasnik portala Bitfalls.com, broker kriptovalutama, konzultant i programer blockchain tehnologije osmišljene za kriptovalute.
Kako to da su kriptovalute posljednjih dana toliko aktualne?
One nikada nisu prestale biti aktualne. Zapravo, svijet se samo sve više i više budi. Nažalost, stav je medija da osim ako se u neki naslov ne može uključiti “obogatite se preko noći” ili staviti velike brojke, neće o tome pisati. Kriptovalute se kod nas aktualiziraju zadnjih nekoliko dana upravo zbog toga – meteorski rast nekih od najpopularnijih, prvenstveno Bitcoina, uzrokovao je nove “digitalne bogataše” i okreću se velike cifre.
Kako je u Hrvatskoj regulirano njihovo korištenje?
Ni u Hrvatskoj, ni u Europskoj uniji nema posebne regulacije oko kriptovaluta. Još se o tome raspravlja. Za sad se one ne smatraju ni novcem ni platežnim sredstvom, tako da svi mi koji se time legalno bavimo uvelike improviziramo u granicama dosadašnjih regulacija i čekamo odluke.
Jedino što se zna oko prihoda za fizičke osobe je da se plaća porez na kapitalnu dobit ostvarenu prodajom valute u odnosu na trošak nabave. Nadamo se da nećemo imati slučaj kao u SAD s Net Neutrality problemom, gdje nekoliko neupućenih, ali veoma bitnih ljudi, odlučuje o nečemu što koristi ostalih 99 posto, te da će se nas, koji se u te stvari razumijemo, pitati za savjet, objašnjenje i pokoju demonstraciju.
Jedan ste od kreatora koncepta hrvatskog digitalnog novca kolokvijalno nazvanog dKuna. O čemu se radi?
To je bio projekt koji smo izveli na Novathon hackathonu u Zagrebu prije nekoliko mjeseci. Radilo se o financijskoj tehnologiji hackathonu za najinovativnija rješenja iz tog područja, pa me zapravo i iznenadilo što nije bilo više projekata s kriptovalutama. Iako smo prototip izgradili i pustili u operaciju na tom događaju, sve je ostalo na konceptualnoj ideji.
Njezina bi realizacija napravila poveći dar-mar u Hrvatskoj i previše pozitivnih promjena, da ni ne spominjemo da je ilegalno nazvati bilo kakvu digitalnu tvorevinu “kuna” bez dozvole Hrvatske narodne banke (HNB), pa je na tome i stalo. U diskusiji smo s nekim službenicima u drugim državama oko tog koncepta, kao i nekim privatnim tvrtkama kod nas koje zbog nadležnih tijela ne smiju javno izraziti interes za takvu promjenu, no interes za nadogradnju trenutnog sustava definitivno postoji, samo ne u “službenim” krugovima. Još. Digitalna kriptokuna zaustavila bi korupciju, uzrokovala otkaze mnogim posrednicima, automatizirala revizije, poništila fiskalni proces i sve što ima veze s njime, i gurnula Hrvatsku državu i njenu lokalnu valutu u globalne vode.
HNB je upozorio građane na moguće rizike ulaganja u virtualne valute. Jesu li građani dovoljno informirani o virtualnim valutama?
Građani apsolutno nisu dovoljno informirani, i to je ono što primarno pokušavamo promijeniti na Bitfalls.com. Štednja u valuti koja je otporna na inflaciju je sasvim solidna i razumna opcija, i neki se odlučuju na taj korak samo zbog toga, ne zbog špekulacije. Naravno, HNB je apsolutno u pravu kad upozorava na rizik gubitka vrijednosti, ali taj rizik postoji kod svega. Pitajte ljude koji su kupili kuće i dionice 2007.
Ono oko čega treba biti posebno pažljiv su sljedeće dvije stvari: ICO ulaganja, na koja je primarno mislio HNB, i kriminalne operacije. Do ICO ulaganja dolazi kad neki projekt skuplja financijska sredstva za daljnji razvoj, najčešće u valuti Ethereum. Ulagači šalju ether, a za uzvrat dobiju neki token koji služi kao “dionica” u tom projektu. Projekt skupljena sredstva koristi za financiranje razvoja, barem u teoriji.
Budući da to područje nije regulirano, a marketing vlada svijetom, često se radi o prijevarama. Prijevara je jako puno i treba pažljivo promotriti sve ponude ulaganja. Kao što to često kažem na predavanjima, u kriptovalutama propustiti jednu priliku od 200 posto rasta jedan dan može značiti izbjeći gubitak od 500 posto drugi dan. Strpljenje se još uvijek isplati.
Koje su kriptovalute najkorištenije?
Ako govorimo striktno brendovski i monetarno, to je Bitcoin, no on se baš i ne “koristi”, već se njegovom vrijednošću samo špekulira. Ta je tehnologija postala prespora i preskupa za svakodnevno korištenje, pa ljudi prelaze na alternative tipa Litecoin, Monero, Dash, Bitcoin Cash i slično. Ako govorimo o praktičnoj upotrebi, to je bez dvojbe ether, valuta Ethereum protokola.
Radi se o programabilnom novcu koji može sam, bez posrednika i trećih arbitražnih strana, izvršiti neke upute. Nadalje, na istom se mogu graditi razni drugi vrijednosni tokeni koji isto tako mogu samostalno reagirati, što omogućava korištenje vrlo stabilnog i kvalitetnog Ethereum blockchaina kao gotovo besplatne infrastrukture za platni i transakcijski promet. Prije spomenuta dKuna je jedan takav token, valuta građena na Ethereum tehnologiji. Zamislite sljedeće: iznajmljujete stan preko Airbnba, no često vas nema u blizini da predate ključ najmoprimcu.
Umjesto da ostavljate ključ pod otiračem ili kod susjeda, vi na Ethereum adresu najmoprimca pošaljete token koji signalizira vašoj “pametnoj bravi” da vlasnik tog tokena ima ulaz u stan. Sve što najmoprimac treba učiniti je približiti svoj telefon vratima vašeg stana i ona se otključavaju. Radi se o kriptografski osiguranom tokenu kojeg matematički nije moguće duplicirati ili ukrasti, a lako se poništava nakon što se iskoristi, kazao je Škvorc u razgovoru za Večernji list.
