"Odgovora na sva naša pitanja nema, a sudski postupak, od kojeg se mnogo očekivalo, pretvara se u farsu. Razvidno je da je u kornatskoj tragediji zakazao čitav sustav, od vrha do dna. Sve se raspalo, a na sudu žele prikazati da smo se mi sami zapalili jer smo bili nesposobni te da nitko drugi nije kriv", kaže 26-godišnji Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac iz kornatske tragedije.
Rane identične onima stradalih u Afganistanu
Od svih teorija iznesenih u javnosti, najuvjerljivija mu je ona da je eksplodirala NATO-ova bomba odbačena 1999. nakon napada na Srbiju, koju je iznio umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Nediljko Pušić. Lučić podržava pukovnikov stav da je riječ o bombi CBU-87, jer se uz pomoć fotografija uvjerio da su rane vojnika u Afganistanu stradalih od takve bombe identične onima koje su zadobili on i njegove kolege. Riječ je o ranama koje su na mjestima duboke, dok "uokolo nema ničega".
"Ne tražim osvetu, ali želim da mi se kaže od čega smo stradali. Od NATO-ove bombe ili nečeg drugog. Ne vjerujem u odgovore koje su dosad nudili. Neka mi daju obrazloženje potkrijepljeno dokazima, neka kažu tko je krivac, neka se taj ispriča za našu tragediju i stisnut ću mu ruku. Do tada neću imati mira", priznao je za 24sata Lučić.
Teorija o eruptivnom požaru ne odgovara činjeničnom stanju
Da se ne radi o eruptivnom požaru, što je zaključio ekspertni tim, ne vjeruje ni ravnatelj Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić, koji je u ponedjeljak za Dnevnik 3 HTV-a izjavio kako to ne odgovara činjeničnom stanju. Kalinić ne vjeruje ni u priču o istjecanju goriva, ali za eksploziju bombe, napominje, mogućnost postoji bez obzira na tvrdnje da je morala ostaviti trag u obliku šrapnela.
"Istina je da nema dijelova bombe, ali oni su se mogli rastopiti pri ekstremnim temperaturama, jer znamo da se radi o bombi koja je rađena i s duraluminijem. Moguće je i da se bomba rasula i u dodiru s vatrom aktivirala. Od niske trave vatrogasci nisu mogli izgorjeti na takav način", kazao je Kalinić ističući da postoje svjetski stručnjaci koji mogu utvrditi kako su opekline nastale.
"To se dalo utvrditi, ali mislim da je s hrvatske strane bilo zataškavanja kako se ne bi ušlo u koliziju s NATO-om", zaključuje.
Suđenje za kornatsku tragediju traje od studenog prošle godine, a dosad je tijekom 16 ročišta ispitano 50-ak svjedoka. Jedini kojega se tereti u cijelom slučaju je vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica.
Vezani članci:
arti-201108270217006 arti-201105180372006