Zasad država skroz uredno funkcionira i bez Mosta, HDZ-a i SDP-a, kako smo jučer izvijestili proračunski deficit centralne države je 3 milijarde kuna manji od očekivanog, a prihodi od PDV-a su veći nego ikada u povijesti hrvatskog PDV-a i dvije i po milijarde veći nego godinu prije. A u blagdanskom prosincu je također ostvarena rekordna potrošnja, fiskalne blagajne su zabilježile 12,6 milijardi kuna prometa.
Gost RTL Direkta bio je ekonomski analitičar Hrvatske gospodarske komore, Zvonimir Savić, koji je prokomentiraoje li to jamstvo da s manje brige možemo početi ovu 2016.
Jesu li ove proračunske brojke svjetlo na kraju tunela ili optička varka?
Govorili smo o prihodima PDV-a i zadnji podaci su povećani za preko 7 posto. No mi govorimo o proračunskim prihodima - ono što je bitno reći je da je granica proračunskih prihoda postignuta. Prirmjer - stopa PDV-a koja je u Hrvatskoj 25 posto. Samo jedna država u EU ima veću, a to je Mađarska, a dvije uz Hrvatsku imaju stopu 25. Većina ih ima 20. Trebat će se koncentrirati na rashodovnu stranu proračuna koaj je puno kompleksnija i puno ozbiljnija.
Koja je optimalna grtanica za servisirati javni dug?
Ako bi smanjili deficit za 6 mlrd kuna, naš proračunski deficit bi dosegnuo zahtjeve od 3 posto. Trebat će nekoliko godina za to napraviti. Ono što je u Hrvatskoj opterećujući problem je da je proračunski deficit, kad se uspoređuje u odnosu na PDV, zapravo najveći u Europi. To je veliki potencijalni problem koji se gomila godinama. To je vezano uz javni dug i otplate. Hrvatska će se morati pzoabaciti smanjivanjem proračunskog deficita.
To je prvi izazov koji čeka novu Vladu?
To je prvi u nizu izazova. Prvi je izazov napraviti proračun i projekcije za iduće tri godine. Idućih par mjeseci još ovaj privremeni proračun može funkcionirati. Prvi ozbiljni zadatak je izrada proračuna za 2016., projekcije za iduće tri godine.
To je rekao i novi mandatar Orešković da mu je prvi zadatak podići investicijski rejting. Kako to učiniti u kratkom roku?
Prvo treba znati što nam gledaju kuže koje dodjeljuju kreditni rejting - između ostalog, gledaju proračun, gleda se javni dug koji ima visoku stopu rasta... Kreditni rejting je bitan jer se Hrvatska nalazi na podinvesticijskom rejtingu i po sve tri velike kuće, Hrvatska ima negativne izglede, a to znači velika prijetnja za daljnjim padom rejtinga. Oko 150 država na svijetu ima dodijeljen kreditni rejting. Preko 90 država ima kred rejting po 3 najveće rejting kuće, a samo četiri države u sviejtu, uključujući Hrvatsku, imaju negativni izgled u smislu daljnjega smanjenja. Koliko je to opasno, govori podatak da jedino Grčka i Cipar imaju niži rejting od Hrvatske. Gledat će se proračun i način na koji se rješava javni dug.
Koliko je ovo rastezanje s ormiranjem vlade može otežati povlačenje novca iz europskih fondova?
Svako odugovlačenje stvara probleme. U ovim trenucima krize EU fondovi predstavljaju gotovo jedini sigurni izvor za javne investicije. Hrvatska ima na raspolaganju od 2014. do 2020. oko 8,6 mlrd eura od proračuna EU. Dakle, otprilike, oko milijarda godišnje. 2007.-2013. Hrvatska je opet zadnja po korištenju, ali to je opet veliki potencijal sredstava koji se mogu iskoristiti. U ovoj perspektivi, milijardu eura godišnje uistinu nije malo.
