Hrvatska je već nekoliko dana i formalno epidemiološki najgora zemlja u Europskoj uniji. Imamo najviše zaraženih na sto tisuća stanovnika a i po broju umrlih se penjemo prema samom europskom vrhu. S tako tragičnim rezultatima otvorilo se pitanje odgovornosti Kriznog stožera ali i Vlade koja je zadnja u Europi donijela odluku o strožim epidemiološkim mjerama. Za Vilija Beroša nema znanstvenih dokaza da se kasni s mjerama, Krunoslav Capak smatra da je još rano da se kaže da je Hrvatska najgora, a za Gordana Jandrokovića kriv je narod koji se ne drži mjera. Naravno kad nam je išlo dobro, nije bio zaslužan narod nego Vlada.
Sada znamo kako je biti na vrhu Europe. S gotovo popunjenim Covid
bolnicama i više od polovice respiratora u upotrebi, Hrvatska u
predbožićni tjedan ulazi prva na kontinentu po broju zaraženih.
Ili, kako su to dedramatizirali na Stožeru:
"Trenutno smo na 27. mjestu od 27 zemalja EU. Za 1 nam je
incidencija veća nego što je to u Luksemburgu", kazao
je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo.
Unatoč tome, na kritička pitanja i dalje se uključuje obrambeni
mehanizam.
"Isto tako bih volio vidjeti koji su relevantni znanstveni izvori
kojima potkrepljujete činjenicu koju ste naveli da smo zakasnili
sa mjerama", kazao je Vili Beroš,(HDZ)
ministar zdravstva.
Možda bi ministru zdravstva neke druge države bilo dovoljno to
što smo, prema podacima Europskog centra za kontrolu bolesti, po
broju zaraženih iznad svih ostalih, s 1209 u dva tjedna na sto
tisuća stanovnika - Litva, Luksemburg i Slovenija jedini još
imaju preko tisuću, dok recimo jedna Irska, dom naših brojnih
iseljenika, s tek nešto više stanovnika od Hrvatske ima svega 80
zaraženih. I po broju umrlih bližimo se vrhu, zasad su samo
Bugarska, Slovenija i Mađarska gore.
No, kada se članove Stožera upita osjećaju li se odgovornima,
jasno "da" ne čuje se ni od koga.
"Nadam se da sam na dobrom mjestu. Da je ovo press konferencija
da nije sudnica. Reći ću vam ono što bi rekao svaki liječnik i
odgovoran čovjek da sve što radi u životu pokušava raditi
maksimalno odgovorno što može", kazala je Alemka
Markotić, ravnateljica infetkivne bolnice "Fran
Mihaljević".
"U jednom trenutku će hrvatski narod procjenjivati moju ulogu, i
nije problem snositi posljedice ukoliko sam nešto krivo
napravio", kazao je Beroš.
Za usporedbu, u Češkoj je ministar zdravstva odluči ne čekati
procjenu naroda nego je još u rujnu dao neopozivu ostavku, i to
zato jer se zemlja suočila s rastom broja zaraženih, pritom ni
blizu ovako dramatičnim kao u Hrvatskoj. Traženje odgovornih kod
nas čak i ljuti političke prvake.
"Tražiti političku odgovornost po meni je neodgovorno od onih
koji to čine. Ako je netko odgovoran za širenje pandemije su oni
koji se ne pridržavaju mjera. Evo, to je moja poruka za danas",
rekao je Gordan Jandroković (HDZ)
predsjednik Sabora. Dakle, za rast broja zaraženih krivi su
danas neodgovorni građani, ali nakon dobre proljetne situacije,
Vlada je bila u prvom planu.
"Ova Vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju",
kazao je 15.svibnja 2020. Andrej Plenković (HDZ) predsjednik
Vlade. Selektivan pristup odgovornosti smeta i
znanstvenicima koji pomno prate Vladine poteze.
"Vrlo rijetko među političarima netko ima određenu moralnu, ali i
građansku odgovornost - ako smo nešto dobro napravili, da to
pohvalimo na temelju činjenica, a ako smo nešto loše napravili,
onda se to isto treba priznati, reći da smo u tom periodu nešto
napravili krivo, i onda od građana tražiti podršku za nove
mjere", rekao je Ivan Đikić,
znanstvenik.
Nedavno objavljeno istraživanje pokazuje veliko nepovjerenje
građana u sve institucije u vrijeme koronakrize. Voditeljica
istraživanja, naglašava propuste s pravilima koja nisu ista za
sve, kao i sa slabom pripremom nacije za cijepljenje.
"Meni se čini da je jako važno sada staviti glave na kup, da tako
kažem, i tražiti pomoć drugih stručnjaka koji imaju iskustva u
upravljanju krizom, koji znaju nešto o kriznom komuniciranju",
naglasila je Dinka Čorkalo Biruški, Odsjek
za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"U Nacionalnom stožeru ne postoje stručni virolozi, imunolozi,
više infektologa i epidemiologa. Vjerujem da bi bio dobar savjet
Vladi da proširi taj Stožer, da u njega uključi veći broj novih
stručnjaka", rekao je Đikić.
Koliko su za nove stručnjake i nove pristupe epidemiji stožeraši
otvoreni najbolje pokazuje prošlotjedna reakcija na apel
znanstvenika neistomišljenika. Na kraju su se ipak vratili natrag
u znanstveni savjet znanstvenici kojima je Vlada zahvalila na
suradnji. Ali da će se premijer zahvaliti na suradnji nekome iz
Stožera - malo je vjerojatno.
