I dok se ove godine ponajviše bavimo pandemijom koja je paralizirala cijeli svijet, pomalo smo zaboravili na probleme koji će ostati i nakon što se, jednog dana, riješimo Covida. Problem iseljavanja i nestajanja Hrvata. Demografi i stručnjaci akademik Anđelko Akrap i prof. dr. sc. Stjepan Šterc prognoziraju sve sporiji prirodni prirast i sve manje učenika u školama.

Kako donosi Slobodna Dalmacija, prognozira se da će nas u Hrvatskoj za 10godina biti tek oko tri milijuna, da će odnos umirovljenika i zaposlenih stići omjer 1:1 (garancija sloma mirovinskog sustava), da će omjer starijih od 65 godina prema mlađima od 19 godina biti 2:1,… Smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj se najviše pripisuje iseljavanju.

Ranije se, tijekom prošloga stoljeća, iselila radna snaga, obično muškarci, ljudi su otišli izvan države da bi se zaradilo i vratilo kući kako bi se osiguravalo bolji život, ali ostatak obitelji, supruga i djeca su ostajali na svom ognjištu. Danas sele cijele obitelji, bračni parovi s djecom.

Veliki problem je i iseljavanje potentne radne snage (u posljednje vrijeme iz Hrvatske se iselilo oko 7500 medicinskih sestara - prije Covida-19 je rečeno da nam nedostaje 12.000 medicinskih sestara, iselilo se i oko 1000 liječnika), posebno što su s roditeljima Hrvatsku napustila djeca.

Više umiremo nego što se rađamo

U zadnjih 10 godina 129.957 ljudi više je preminulo nego rođeno. Poseban problem je "raspad" obitelji, od 269.786 sklopljenih brakova, 75.199 je razvedenih.

Od 2012. do danas, primjerice, osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije su ostale bez 1769 učenika. Ako se 1769 podijeli s 25 (ranije objašnjena metodologija) "izgubljen" je 71 razred ili više od dvije škole s po 800 učenika.

U zadnjih osam godina srednje škole Splitsko-dalmatinske županije su ostale bez 3433 učenika. Ako se 3433 podijeli s 25, "izgubljeno" je 137 razrednih odjela ili 137 podijeljeno sa 16 (srednja škola s četiri razredna odjela u svakom razredu) "izgubljeno" je više od osam tako velikih škola.